EP usaglasio prijedlog rezolucije o Srebrenici

Predstavnici vodećih političkih grupa u Evropskom parlamentu usaglasili su Nacrt rezolucije o Srebrenici, o kojem će se sutra glasati na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

Rezolucija o Srebrenici uvedena je u dnevni red nakon što je prijedlog hrvatskog zastupnika Ivana Jakovčića da se ona donese ranije ovog mjeseca bio najprije odbačen, a zatim prihvaćen u vanrednoj proceduri.

U nacrtu koji je nastao usaglašavanjem prijedloga koje su jučer podnijeli predstavnici sedam zastupničkih grupa (narodnjaci, socijalisti, liberali, zeleni, konzervativci i dvije manje euroskeptične stranke) oštro se osuđuje zločin u Srebrenici, koji se u skladu s presudama Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde označava kao genocid.

Kao odgovorne za masovnu egzekuciju više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka iz Srebrenice, nacrt označava “snage bosanskih Srba pod komandom generala Ratka Mladića, uz učešće paravojnih i neregularnih jedinica”.

“To je najveći ratni zločin koji se desio u Evropi nakon Drugog svjetskog rata”, piše u prijedlogu rezolucije.

Prepreke pomirenju

U usaglašenom tekstu se podsjeća kako se oko 1.200 Srebreničana još vode kao nestali, kao i da su hiljade žena i djece deportovane, a mnoge žene i silovane.

“Tragični događaji u Srebrenici su ostavili duboke emocionalne ožiljke i stvorili dugotrajne prepreke političkom pomirenju naroda Bosne i Hercegovine”, piše u tekstu.

Ističe se i suodgovornost Ujedinjenih naroda, zbog neispunjavanja mandata da zaštite stanovnike “zaštićenih zona”.

U prijedlogu rezolucije se najoštrije osuđuje ne samo genocid u Srebrenici nego i svi ostali zločini u ratu u bivšoj Jugoslaviji, a porodicama žrtava se upućuju izrazi saučešća.

“Evropski parlament najoštrije osuđuje genocid u Srebrenici i svečano objavljuje da se tako jeziv zločin nikada ne smije ponoviti i da će učiniti sve što je u njegovoj moći da se ne ponovi; odbijaju se svako poricanje, relativizacija i neistinito tumačenje genocida”, ističe se se u dokumentu.

Od političkih lidera u Bosni i Hercegovini se zahtijeva da priznaju događaje iz prošlosti i zajedno rade na osiguravanju bolje budućnosti svim građanima, a od susjednih država, ali i vjerskih lidera, umjetnika, radnika u kulturi i predstavnika civilnog društva – traži se da im u tome pomognu.

Parlament podvlači posvećenost EU evropskoj perspektivi i pridruživanju Bosne i Hercegovine i svih država Zapadnog Balkana te naglašava važnost regionalne saradnje u tom procesu.

Izvor: Agencije