‘Bošnjački jezik’ i u Federaciji BiH

Od ukupno 13 ustava koji su na snazi u Bosni i Hercegovini, njih pet, bosanski jezik naziva ili ”bošnjačkim” ili opisno, ”jezikom Bošnjaka”.

Prema Općem okvirnom sporazumu za mir, zvanični jezici u BiH su hrvatski, srpski i bosanski. Isto stoji i u Ustavu Federacije već 20 godina, a Ustavni sud više je puta svojim presudama nalagao kantonima da usaglase svoje akte.

Ipak, ni poslije toliko vremena među tri konstitutivna naroda ne postoji saglasnost o tome kako se ovaj jezik zove.

Razgovor uz prijepodnevnu kafu u Mostaru. Kako se zove jezik kojim pričaju, za ove ljude nema dileme.

„Pošto sam ja Bošnjak, onda bosanski. Kafa, kahva ili kava, to ti je u prevodu tri jezika“, rekao je stanovnik Mostara, Husret Milo.

Na sva tri jezika se u centru Mostara može pročitati informacija o svrstavanju Starog mosta na UNESCO-ovu listu. Sa dvije strane ovog mosta Husretov jezik nazivaju različitim imenima.

„U četiri kantona Federacije dve verzije ustava na dva različita načina nazivaju isti jezik. Tako je i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gde je prema jednoj verziji to bosanski, prema drugoj bošnjački jezik. U Mostaru ipak kažu da zbog toga nikada nisu imali problema“, javila je reporterka Al Jazeere, Nataša Krstin.

Bosanski jezik prema ustavu Federacije

Najviši pravni akt Federacije Bosne i Hercegovine, u obje svoje verzije kaže da su službeni jezici u tom BH entitetu bosanski i hrvatski.

Takvu podjelu ne prati ustav Hercegovačko-neretvanskog kantona. U njegovoj verziji na hrvatskom drugi jezik naziva se ”bošnjačkim”.

„Nažalost, to je naša stvarnost, pogotovo još jednom ponavljam da je to bilo objavljeno 1998. godine. Iz ove perspektive ne može se sagledati da li je to bila nakana nekoga ko je objavljivao te službene novine ili je bila tehnička greška“,  rekao je Šerif Špago, predsjedavajući Skupštine HNK iz stranke SDA.

U kantonalnom ustavu još mnogo stvari treba da se mijenja, ali za to će, dodaje Špago, najprije morati da sačekaju politički dogovor o organizaciji Grada Mostara i Izbornom zakonu.

Osim u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, i hrvatske verzije ustava Posavskog, Zapadnohercegovačkog i Kantona 10 sadrže naziv ”bošnjački jezik”.

U svim tim kantonima, zajedno sa koalicionim partnerima, vlast čini Hrvatska demokratska zajednica gdje smatraju da razlike postoje zbog, kako kažu, nametnutog ustava i uređenja države. Odluke Ustavnog suda prema njihovom mišljenju su, samim tim, neprovodive.

„Da je sreća, kao što nije, da je Bosna i Hercegovina uređena kao država uistinu ravnopravnih naroda i građana, mi danas ne bi imali takvih problema. Osobno mislim da je u BiH nužno donijeti Ustav BiH koji će biti po mjeri njenih naroda i koji će na jasan način kazati i koji su to službeni jezici i kako se zovu“, kazala je Borjana Krišto, HDZ BiH.

Neustavan naziv jezika

Ustavni sud Federacije je od 1997. godine do danas, donio osam presuda kojima kantonima nalaže da izmjene neustavne odredbe svojih najviših akata.

U najvećem broju slučajeva odnose se na usklađivanje naziva županija i kantona i naizgled grba i zastave. U tri presude se kao neustavan ocjenjuje i naziv “bošnjački jezik”.

Kako navode u Ustavnom sudu, nema službenih potvrda da je bilo koja od ovih presuda provedena u proteklih 18 godina.

Izvor: Al Jazeera
 


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO