Plastenici – nada za nezaposlene u Vojvodini

U tri vojvođanske općine: Zrenjaninu, Kikindi i Novom Bečeju, postavljeni su plastenici, koji su ustupljeni mladim nezaposlenim ljudima kako bi pokrenuli vlastitu proizvodnju. Uz podršku USAID-a i Ministarstva za omladinu i sport Srbije pokrenute su dobre priče.

Paradajz bi mogao postati osnova prihoda za Andreja Vaša. Završio je poljoprivrednu školu, a posljednjih godina radio je kao konobar. Sad vjeruje da je pred njim sigurniji egzistencijalni put.

“Ovo je vid samostalnog posla da sam sebi budem poslodavac i gazda i samim tim da ostvarim sebi neku bolju budućnost”, kaže Vaš.

Dodatna zarada

Bolju budućnost baveći se poljoprivredom očekuje i inženjer informacijskih tehnologija Bojan Daković. Iako rad u plasteniku doživljava kao hobi, smatra da može donijeti dodatnu zaradu.

“Pošto dva radimo, brat takođe ima jedan plastenik, ovaj plastenik je eksperimentalni. U njemu su različite kulture, kao što su tikvice, paradajz, krastavci, čak i jagode imamo. Tako da je ovde više eksperimentalni plastenik, ali od sledeće godine biće samo jedna ili dve kulture”, tvrdi Daković.

U 15 zrenjaninskih plastenika mladi poljoprivrednici imaju pomoć stručnih službi, od kojih stiču neophodna početna saznanja. Osigurana je tehnička i finansijska podrška, ali tu se priključuju i građani, koji volonterski podržavaju ovu akciju.

“Gladni su znanja, dosta je malo praktičnog iskustva, ali prihvataju većinu i predloga i saveta i mislim da kreće ovaj posao u pravom smeru, pozitivnom smeru, da prepoznaju problem i raduju se efektima svoga rada”, rekao je inženjer poljoprivrede Dušan Živkov.

Plastenici podignuti na 4.800 kvadrata gradskog zemljišta udaljeni su samo desetak minuta od samog centra Zrenjanina. Za predstavnike lokalne uprave ovo je dobar način da se suoče s jednim od gorućih društvenih problema – nezaposlenošću, koja nije zaobišla ni ove tri banatske općine.

“Praktično, 15 mladih ljudi u Zrenjaninu, 12 u Kikindi i četvoro u Novom Bečeju, kojima pomažu i članovi porodice, na ovaj način stiču prva neophodna znanja i prihode kako bi u narednom periodu mogli da ostvare i realizuju proizvodnju na sopstvenim parcelama”, istakao je Duško Radišić, pomoćnik gradonačelnika.

Pozitivan ishod

Prve praktične lekcije iz poljoprivrede su savladane. Mladim poljoprivrednicima sada preostaje onaj neizvjesniji dio procesa – tržište.

“Sad dolazi ono što je za mene najstrašnije – sama prodaja. Kontakt sa mušterijama, kontakt sa preprodavcima, zakup tezge na pijaci, i sve to što sledi. To je za mene strašno. To je onaj finalni trenutak kada ja treba da plasiram svoju robu, svoj proizvod, kada bi trebalo da izvučem novac iz toga i vidim koliko sam zaradio”, zaključio je Andrej Vaš.

Ipak, svi očekuju pozitivan ishod. U tom slučaju program poljoprivrednih inkubatora dobio bi nove korisnike i vjerovatno bi bio proširen na veći broj općina.

Izvor: Al Jazeera