Brammertz: Negiranje genocida u Srebrenici je uvreda

Serge Brammertz: Bez odgovornosti i pravde ne može biti ni pomirenja (EPA)

Glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz izjavio je za agenciju Anadolija kako je vrlo zabrinut zbog činjenice da još uvijek u Bosni i Hercegovini i u regiji postoje osobe i krugovi koji ne žele priznati i otvoreno negiraju genocid u Srebrenici, koji je jasno i nedvosmisleno potvrdio Međunarodni sud pravde.

Vjerujem u vlasti Švicarske

Brammertz je, komentirajuću u četvrtak hapšenje ratnog komandanta Armije Bosne i Hercegovine u Srebrenici Nasera Orića u Bernu, izjavio kako vjeruje da će švicarske vlasti uraditi svoj posao kako treba, javlja Anadolija.
On je na međunarodnoj konferenciji ‘Istraživanje, dokumentiranje i procesuiranje genocida u Bosni i Hercegiovini’, koja se održava u Sarajevu, podsjetio na pravni princip prema kojem jedna osoba ne može zbog istih optužbi biti dva puta osuđivana.
‘Vjerujem da će švicarske vlasti svoj posao uraditi kako treba, uzimajući u obzir validnost potjernice, ali i pitanje principa da niko zbog istih optužbi ne može biti dva puta osuđivan. Ako je riječ o potjernici koja je ista kao i optužba u Hagu, očigledno će sudski organi imati to u vidu’, rekao je glavni tužilac Haškog tribunala.
Na pitanje da prokomentira inicijativu Velike Britanije koja priprema nacrt rezolucije o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenim narodima, on je kazao da podržava svaku inicijativu kojoj je cilj podrška žrtvama i preživjelima u genocidu.
‘Podržavamo svaku inicijativu koja ide u smjeru pružanja podrške žrtvama i preživjelima. Negiranje genocida je uvreda za žrtve i preživjele u genocidu’, naglasio je Brammertz.

“Uvijek negiranje genocida posmatram sa zabrinutošću i slušam o tim negatorima, što mi je teško shvatiti, jer međunarodni sudovi koji su nadležni da odluče šta je genocid a šta nije donijeli su odluku da je to genocid. Nema sumnje oko kvalifikacije tog događaja i teško mi je shvatiti zašto ljudi još uvijek koriste takve komentare, koji nisu u skladu s realnošću. Negiranje genocida je i uvreda za hiljade žrtava koje su ubijene i one koji su izgubili svoje najmilije”, rekao je on.

Dodaje kako su sudski procesi u slučajevima ratnih zločina značajni ali istinsko i dugoročno pomirenje moraju se desiti unutar određene zajednice i među njenim članovima koji su u prošlosti imali teško ratno iskustvo.

“Ne mislim da sudski proces sam može doprinijeti pomirenju. To se mora desiti unutar društava. Različite grupe unutar društva moraju same poduzeti tu inicijativu. Bez odgovornosti i pravde ne može biti ni pomirenja. To je preduslov da počnete razmišljati o pomirenju”, kazao je Brammertz.

Lekcije nisu naučene

U mnogim dijelovima svijeta i dalje se dešavaju ratni zločini, ubijanja, masakri i genocidi, a međunarodna zajednica možda nije naučila lekciju iz prošlosti.

“Nažalost, mnogi zločini se i dalje dešavaju skoro svugdje, a genocid nije izuzetak. Da li je međunarodna zajednica naučila lekciju? Nisam svaki dan ubijeđen u to”, istakao je Brammertz, dodajući kako međunarodna zajednica mora naučiti lekcije za bolju budućnost svih ljudi u svijetu.

Brammertz nije mogao reći kada bi se lidera Srpske radikalne stranke i optuženi za ratne zločine Vojislav Šešelj mogao vratiti u Hag.

“Ne mogu dati tačan datum kada će se Šešelj vratiti u Hag, ali moj ured je tražio da se on vrati. Od Žalbenog vijeća smo tražili da donese konačnu odluku o njegovom povratku u pritvor. Još uvijek traje taj proces”, istakao je Brammertz, dodajući da se ni postupak protiv bivšeg lidera nekadašnje samozvane republike srpske krajine i optuženog za ratne zločine Gorana Hadžića ne može nastaviti sve dok se njegovo zdravstveno stanje ne popravi.

“Kao što znate, postupak u slučaju Hadžić je prekinut zbog njegovih zdravstvenih razloga prije nekoliko mjeseci. Ne mogu kazati kakvo će biti njegovo zdravstveno stanje u narednom periodu. Ali, sve dok je situacija ovakva, postupak ne može biti nastavljen i bit će prekinut”, pojasnio je.

Zatvaranje Tribunala 2017.

Podsjetio je da bi se, kao što je ranije u nekoliko navrata već najavljivano, Haški tribunal trebao zatvoriti 2017. godine.
Međunarodni krivični sud za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji prestat će s radom nakon što bude izrečena i posljednja presuda.

“Prošle sedmice smo predstavili izvještaj Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Na osnovu sadašnjeg stanja, posljednji postupci žalbi se očekuju 2017. godine, što bi trebao biti i konačan datum zatvaranja Tribunala”, potvrdio je Brammertz.

U slučaju dodatnih žalbi, sudski postupci bi se, nakon zatvaranja Haškog tribunala, prenosili na takozvane mehanizme Međunarodnog tribunala.

“Bit će do tada sigurno donesene prvostepene presude u vezi s postupcima koji se vode protiv [bivših lidera bosanskih Srba i optuženih za ratne zločine, Radovana] Karadžića i [Ratka] Mladića. Ako budu postojale žalbe, a sigurni smo da će ih biti, postupke će preuzeti mehanizmi Međunarodnog tribunala, ali neće biti ICTY-a. Bit će nova struktura, koja će biti odgovorna za ove slučajeve”, rekao je Brammertz.

Naglasio je da bi prvostepena presuda u predmetu Karadžić trebala biti izrečena kasnije u toku ove godine.

“Presuda u slučaju protiv Karadžića bi trebala biti gotova do kraja godine, a postupak protiv Mladića je bio nakratko prekinut, kako bi se odbrana pripremila za dokaze iz Tomašice. Nadamo se da ćemo do kraja godine imati finalne podneske koji bi bili predloženi početkom naredne godine. Naravno, sudijama bi trebalo određeno vrijeme da napišu presudu. Očekujemo da će krajem ove ili početkom naredne godine postupci biti ako ne okončani, onda u završnoj fazi”, istakao je glavni tužilac Haškog tribunala.

Sistematsko ubijanje ljudi

Prema njegovom mišljenju, dokazi iz masovne grobnice Tomašica kod Prijedora su vrlo značajni u postupku protiv Mladića, jer jasno govore o sistematskom karakteru ubijanja ljudi sa tog prostora.

“Tomašica daje dodatne informacije o organiziranom karakteru ubijanja na stotine osoba u tom gradu. To je vrlo relevantan podatak i važno je da se dokazi koriste i u ovom slučaju”, naglasio je Brammertz.

Govoreći o radu i učinkovitosti Tribunala, istakao je da bez djelovanja ovog međunarodnog suda mnogi počinioci teških ratnih zločina nikada ne bi bili dovedeni pred lice pravde.

“Lično mislim da je, ako se pogleda 20 godina dosadašnjeg rada ICTY-ja, urađen vrlo važan posao u vezi s odgovornošću. Mislim da bez rada Haškog tribunala mnoge od ovih osoba koje su osuđene ne bi bile privedene. Radom Tribunala je značajno ojačano i zakonodavstvo u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini. Posmatrano iz šireg ugla, rad Tribunala je pomogao da se ojača međunarodno krivično pravo. Lično mislim da je formiranje Haškog tribunala bila vrlo važna inicijativa. Sve stvari sigurno nisu bile perfektne, ali su u značajnoj mjeri doprinijele da se pred lice pravde privedu mnogi koji su najviše odgovorni za mnoge žrtve u ovom regionu”, kazao je Brammertz.

Izvor: Agencije