Krk postaje energetski nezavisan otok

Otok Krk planira da postane prvi energetski nezavisan otok na Mediteranu. Strategiju, koja predviđa da će do 2030. godine otok imati nula štetnih plinova i isključivo obnovljive izvore energije, sa 150.000 eura financirala je njemačka vlada.

Uključili su se svi, pa se taj plan već počeo ostvarivati. 

Kad velečasni Miko prođe Krkom,vozilom ne zagađuje okoliš, a njegov je bicikl na električni pogon.

I njegov automobil također ima električni pogon. Prvi je na otoku nabavio takva vozila.

Razumno rješenje

Sve baterije puni vlastitom strujom jer ima fotosolarni sistem, koji je također ugradio, prvi na otoku.

“Ne znam razumnijeg rješenja u ovo današnje vrijeme. Razumno je zbog toga što je čisto, što je ekološki i najprihvatljivije. Ako čovjek o tome govori, a ljudi nemaju nigdje priliku to vidjeti, onda je to, znate… Netko se mora odlučiti, netko mora krenuti”, kazao je Nikola Radić, stanovnik Krka.

Najveće građevinsko poduzeće na Krku, također ima vlastitu solarnu elektranu.

Uložili su u nju 85.000 eura, za dio novca dobili beskamatni kredit Fonda za energetsku učinkovitost i vjeruju da će im se investicija isplatiti za pet godina.

“Godišnji prinos te solarne elektrane je sitnica u odnosu na ukupni godišnji prihod. Prvenstveno smo htjeli pomoći otoku Krku da ostane zeleni, da bude ekološki prihvatljiv nama, turistima, gostima, svima”, rekao je Željko Velnić iz građevinskog poduzeća na Krku.

Na otoku već sada odvajaju 50 posto komunalnog otpada, što je cilj koji je EU postavila tek za 2020. godinu. A tu gdje se otpad sortira, proizvodi se i energija.

“Ovo je najveća solarna elektrana na otoku Krku. Nalazi se na krovu sortirnice otpada i proizvodi električne energije dovoljno za 40-ak stanova”, izvijestila je Al Jazeerina reporterka Martina Kiseljak.

“Ideja je bila da mi tom jednom investicijom simbolično potaknemo i ostale korisnike, građane otoka Krka da počnu razmišljati o obnovljivim izvorima energije”, istakao je Ivan Jurešić iz komunalnog poduzeća Ponikve.

Tako ih već imaju neke škole, stanica za tehnički pregled vozila, hoteli, marine.

Društveni konsenzus

Do 2030. godina planiraju instalirati postrojenja za proizvodnju 70 megavatsati energije, koliko je potrebno cijelom otoku.

Polovina će biti vjetroelektrane, 48 posto bit će razne solarne elektrane, a dva posto postrojenja na bioplin iz otpada. U sve to trebat će uložiti oko 90 miliona eura.

“U taj projekt su uključene sve jedinice lokalne samouprave i svi na neki način ćemo pokušavati raditi na tim aktivnostima da to i ostvarimo”, tvrdi direktor Ponikve, Frane Markovčić.

Lokalni ekolozi ističu za ovaj projekt na otoku postoji široki društveni konsenzus.

“Ovo nije samo bitka za energetsku neovisnost, ovo je bitka za sprečavanje klimatskih promjena. Rekao bih da je ova priča veoma izvjesna s uspjehom”, zaključio je Vjeran Piršić iz Eko Kvarnera.

Zato je dijele s drugima. Model bi željeli primijeniti i otoci Mljet, Lastovo, Korčula.

Bit će to, kažu, zelena privreda na plavom Mediteranu.

Izvor: Al Jazeera