Hrvatska mijenja pravila odobravanja azila

U Hrvatskoj se azil ne odobrava često, ali ako se prihvati plan migracijskih kvota Europske komisije, to bi se moglo promijeniti.

Prema tom planu, Hrvatska bi trebala primiti 315 od ukupno 20.000 izbjeglica, koje su trenutno izvan Europske unije, i odobriti 1,73 posto azila osobama koji su već na europskom tlu.

Al Jazeerina ekipa posjetila je skupinu ljudi koji traže ili su dobili azil. Crveni križ im pomaže naučiti jezik, kako bi se što bolje uključili u hrvatsko društvo.

Celestine je iz Nigerije. O razlozima bijega i obitelji ne želi govoriti. Zadovoljan je brzinom odobravanja azila.

“Kod nas se kaže – kad je žena trudna, onda je zaboravila koliko je čekala – devet mjeseci. Također, kad sam dobio azil, zaboravio sam koliko sam čekao”, kaže Celestine.

U prosjeku se na azil čeka godinu dana. Do tada država osigurava smještaj, hranu, novčanu pomoć, zdravstvenu i pravnu zaštitu.

Osoba koja dobije azil može u Hrvatskoj i raditi bez radne dozvole, no posao je teško naći. Svjedoči to i jedan od azilanata, koji je htio ostati anoniman.

“To je veoma teško. Hrvat tu živi, to je njegova zemlja. Ima obitelj. Ali ja sam tu sâm. Nemam braću, nemam sestre. Sâm sam tu”, žali se.

Samo 84 odobrena zahtjeva

Hrvatska je u posljednjih devet godina odobrila samo 84 zahtjeva za azil. Prije devet godina dobila ga je jedna osoba, dok je u prva tri mjeseca ove godine – 11 odobrenih  azila.

Najviše izbjeglica bježi od rata i neimaštine. Pristižu u Hrvatsku uglavnom iz Sirije, Afganistana, Somalije i Alžira.

Hrvatska većini nije konačna destinacija, ali bi mogla postati ulaskom zemlje u Schengen.

“Hrvatsko društvo nije ksenofobno u velikoj mjeri, no postoji određena vrsta zazora, nepovjerenja prema strancima, pogotovo ilegalnim imigrantima. Doživljava ih se kao neku vrstu kulturne, društvene i ekonomske prijetnje”, ukazuje Drago Župarić Iljić s Instituta za migracije i narodnosti.

A taj bi stav mogao još više doći do izražaja ako prođe plan Europske komisije o migracijskim kvotama. U hrvatskoj Vladi o njemu se još oprezno izjašnjavaju.

“To ne znači da Hrvatska nije spremna na solidarnost. Ali moram napomenuti da su to tek razgovori, i ova kvota koja je određena od 1,73 posto temeljem određenih parametara, za nas bi bila brojka koju bi Hrvatska kao zemlja, naravno da bi sa svojim kapacitetima, mogla podnijeti. Međutim, trebamo zaista razgovarati o dugoročnoj politici”, napominje Ranko Ostojić, hrvatski ministar unutarnjih poslova.

Pritisak na vanjske granice Europske unije sve je veći, pa Komisija migracijski plan želi do kraja godine pretočiti u zakon. No, on već nailazi na otpor nekih zemalja članica. Njegova, kao i budućnost azilanata, još je neizvjesna.

Izvor: Al Jazeera