Zagađenje tla postoji, opasnost se utvrđuje

Uslijed poplava u maju 2014. godine, poljoprivrednici su izgubili sezonske usjeve i velike količine stočne hrane (EPA)
Uslijed poplava u maju 2014. godine, poljoprivrednici su izgubili sezonske usjeve i velike količine stočne hrane (EPA)

Piše: Ibrahim Sofić

Prošlogodišnje poplave u Bosni i Hercegovini nanijele su veliku štetu za ekonomiju ove države, potopivši skoro četvrtinu teritorija. Velike količine usjeva uništene su i postojala je bojazan da bi mulj i materijal koji su vode nosile mogao napraviti i dugoročnu štetu zagadivši zemljište na duže staze.

Trenutni rezultati istraživanja Federalnog zavoda za agropedologiju pokazuju, ipak, da nije došlo do velikog zagađenja, ali i da je još rano govoriti o potpunim rezultatima. Sa druge strane, brojne organizacije i donatori pomagali su oporavak pogođenih poljoprivrednih dobara.

„Riječ je o prvoj godini istraživanja tla od poplava. Na određenim područjima je uspostavljen monitoring koji je potrebno postaviti gdje ga još nema. Ne možemo zaključivati sa potpunom sigurnosti iz jedne godine istraživanja, trebamo imati najmanje tri godine istraživanja da možemo sa sigurnosti nešto tvrditi i da li je nešto utjecalo na zagađenja“, kazao je Ejup Trako, pomoćnik direktora ovog Zavoda.

Istakao je da su istraživanja pokazala kako pojedinih elemenata ima u suviškovima (povećan sadržaj), ali da to nisu velike količine.

Više nikla i hroma

Viškovi su prisutni u korijenu biljaka, dok ih u plodu nema, sa sigurnošću to neće utjecati na rezultate usjeva posavskih žitnica, tvrdi naš sagovornik. 

„Ispitivali smo dolinu rijeke Bosne i njenih pritoka, Posavinu, Srednjobosanski kanton, Tuzlanski kanton sa rijekom Sprečom. Uzimali smo uzorke i na području sliva rijeke Sane, odnosno Unsko-sanskom kantonu, no tamo nije bilo većih poplava i nije bilo nekih zagađenja tla“, kaže Trako. 

Prema podacima Zavoda, u Zeničko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu, područjima gdje inače ima više nikla i hroma u sastavu tla, očekivalo se da tih elemenata bude u poplavnim vodama, odnosno u mulju koje su poplave nanijele, što su na kraju i nalazi potvrdili.

„Na svim lokacijama smo našli nikla u prekograničnim vrijednostima u ukupnim oblicima, ispitali te uzorke u biljkama pristupačnim oblicima da vidimo koliko će biljke usvajati taj nikal. Činjenica je da je ta pristupačnost mala ili osrednja, dakle nije neka opasnost“, naveo je Trako.

Podaci koji brinu jeste činjenica da su na određenim mikrolokalitetima ZDK, pronađeni suviškovi arsena i žive.

Žestok udarac privredi

„To bi bio predmet za dalja istraživanja i kanimo ovih dana razgovarati sa vlastima o detaljnijim ispitivanjima, za šta nam treba nalog Federalne vlade“, dodao je sagovornik Al Jazeere, kao i da je na području Gračanice u TK u suviškovima pronađen kadmij.

Trako ističe kako se očekivalo najteže stanje u Posavini, dijelu BiH koji je dugo bio pod vodom. No, nije bilo tako, prisutnost nikla i hroma je bila slična onoj u ZDK i TK, a brinuli su navodi o izlijevanju fosilnih goriva.

„Dobili smo neke indicije da je bilo izlijevanja nafte i lož-ulja iz nekih kućnih depoa, no nije ih bilo u prekograničnim vrijednostima. To se objašnjava tako što je organski polutanti lakši od vode pa je s vodom, i najvećim dijelom, otišao.“

Poplave su nanijele žestok udarac kompletnoj privredi BiH, ionako poljuljanoj sporim oporavkom nakon rata, lošim privatizacijskim poslovima, velikom nezaposlenošću, te prilično slabim razvojem poljoprivrede.

Na četvrtini bh. teritorija koji je bio pod vodom pogođeno je bilo skoro milion stanovnika, odnosno 27 posto, pokazuju podaci UNDP-a, kao i da je skoro 50 posto lokalne vlasti  bilo pogođeno poplavama.

„Među njima je 46 posto pretrpilo značajnu štetu i uništenje imovine u slučajevima u kojima su urbane, industrijske i ruralne oblasti bile potpuno poplavljene, danima odsječene i bez struje, vode i komunikacije. Kao posljedica toga, bile su uništene kuće, infrastruktura, škole, bolnice, privatne ustanove, gazdinstva i usjevi, uzrokujući pogoršanja u oblasti javnih usluga, lokalne privrede i poljoprivrede“, ističu iz ove organizacije.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Rabija Dedić je tu od 16. maja sa teško oboljelim suprugom i dvoje odrasle djece, jer su njihovu kuću u Topčić-Polju zatrpali voda i mulj.

03 Jan 2015
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO