Resnik protiv spalionice

Strategija upravljanja otpadom u Hrvatskoj predviđa gradnju 13 centara i jedne spalionice u Zagrebu. Vjerovatno će se spalionica graditi u Resniku, prigradskom naselju, čiji se stanovnici godinama tome protive. Međutim, u samo 150 kilometara udaljenom slovenskom Celju – takva spalionica građanima omogućava grijanje.

Zagrebačka deponija otpada mora se zatvoriti do 2018. godine. U obližnjem Resniku trebao bi se graditi centar za recikliranje otpada i spalionica za ono što se ne može reciklirati. Mještani tvrde kako je riječ o projektu opasnom za zdravlje.

„Ni pod koju cijenu, ako treba umrijet protiv toga, ja ću dati život, ali ću spasit djecu“, kaže stanovnik ovog naselja Ibro Humić.

Blizu kuća, vrtića

Svi su u Resniku protiv spalionice.

„Ja znam da se smeće mora odlagati, ali ovak’ blizu kuća, dječjih vrtića, crkve, mislim da nije u redu“, smatra Katarina Juvan iz Resnika, a njena sugrađanka Ivana Jurić kaže:

„Sagradi li se to nama u našem susjedstvu, mi postajemo građani drugog reda.“

Osnovali su i Udrugu za zaštitu okoliša Resnik u kojoj tvrde – spalionica Hrvatskoj uopće nije potrebna, nigdje.

„Iskustva su pokazala da do 98 posto otpada se može reciklirati, govorimo o komunalnom otpadu. Prema tome nema potrebe za izgradnjom bilo koje spalionice, ako to činimo na kućnom pragu i recikliramo“, rekla je Branka Genzić Horvat iz ovog udruženja.

No, u Hrvatskoj se odvaja tek 26 posto otpada. Do 2020. godine, prema direktivi Europske unije, morat će se odvajati 50 posto. Profesor na Bečkom univerzitetu i savjetnik ministra zaštite okoliša Renato Švarc, tvrdi kako za spalionice nema alternative.

„Ako pogledamo u Europi postoji preko 450 postrojenja za energetsku upotrebu otpada. Znači, za proizvodnju energije iz otpada, nova postrojenja se grade, stara se zatvaraju ili nadograđuju“, ističe on.

Najbliža spalionica Zagrebu je ona u Celju, slovenskog grada iz kojeg novinarka Al Jazeere Martina Kiseljak javlja:

„Otpad iz Celja i 23 okolne općine završava ovdje. Ono što se ne može reciklirati, ide na mehaničku obradu, a potom u spalionicu. Pogonsko je to gorivo za toplanu koja grije oko 6.000 kućanstava u Celju.“

Ekološki standardi

Godišnje u spalionici završi gotovo 25.000 tona otpada. Finansirana je dijelom novcem iz fondova EU i poštuje najviše ekološke standarde.

„U slučaju bilo kakvih odstupanja, sistem bi to prepoznao i automatski zaustavio rad toplane, u slučaju kvara – do uspostavljanja normalnog stanja. Tako da prekoračenja nisu moguća“, kaže Marija Zabukovnik, direktorica Toplane Celje.

I mještani u obližnjem naselju to potvrđuju. Kažu kako ništa nisu osjetili, kako se niko ne buni niti da ko ima problema.

Odvajanje otpada i spalionica riješili su mnoge druge probleme. Naprimjer, da je nisu izgradili prije pet godina, Celje bi danas imalo smeća za napuniti nogometni stadion u visini od 50 metara.

Izvor: Al Jazeera