Bez kazni za neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH

U Bosni i Hercegovini do sada niko nije odgovarao zbog neprovođenja presuda Ustavnog suda iako je, po zakonu, krivično djelo ne provoditi te odluke.

Čak 89 odluka najvišeg Suda u državi nije ostvareno u zadanom roku, a za to su odgovorni niži sudovi, parlamenti, vlade…

Dok poslanike štiti imunitet, pitanje je šta štiti ostale institucije.

Građani Sarajeva na ulici su prije dvije godine tražili provođenje odluke Ustavnog suda kad je neusvajanje izmjena Zakona o jedinstvenom matičnom broju dovelo do toga da teško oboljela beba nije mogla dobiti pasoš i otputovati na liječenje. Na kraju je izgubila bitku.

U Mostaru, lokalnih izbora nema već sedam godina. Opet, zbog neprovođenja presude.

Država paralisana

Na izmjene čeka i Zakon o državljanstvu, koje je također naložio Ustavni sud. Prema zakonu, ko ih ne provede, kažnjava se sa šest mjeseci do pet godina zatvora. Pravilo koje, zbog imuniteta, ne važi za poslanike.

“Ovlašćenje je moje da budem politički protiv neke odluke koja u ovom slučaju može biti i odluka Ustavnog suda i ne mogu odgovarati zbog toga. Mislim da parališe državu što mi nemamo uređenu tu oblast”, kaže Dušanka Majkić, poslanica Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Državni parlament nije proveo pet presuda Ustavnog suda u zadanom roku. Federalni isto toliko. Na spisku odgovornih su i oni koje ne štiti imunitet – Vijeće ministara, entitetske, te vlade kantona i općine.

“Država mora da ima plan za izvršenje odluka, počevši od Vijeća ministara, pa onda dalje prema Parlamentu. To mora biti pitanje svakodnevne aktivnosti svih institucija, jer svi mogu doći u situaciju da budu proglašeni onima koji čine krivično djelo”, ukazuje Šefik Džaferović, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Ipak, do danas niko nije ni optužen. U Tužilaštvu kažu da je za neke slučajeve naređeno provođenje istrage. Dodaju kako je procesuiranje moguće tek ako se prikupe dokazi da neko s predumišljajem sprečava izvršenje odluke Ustavnog suda.

Pravno i političko pitanje

Profesor ustavnog prava Goran Marković objašnjava da je u Bosni i Hercegovini to, osim pravnog, i političko pitanje. Najprije, jer ne postoji politički konsenzus o sastavu i nadležnostima Ustavnog suda.

“Vrlo lako se dešava da, kad određene odluke budu donesene, pogotovo one koje imaju politički prizvuk i značaj, jednostavno postoje problemi sa izvršenjem tih odluka”, ukazuje Marković.

“Ne djeluju političari u pravnom vakuumu. Nije stvar njihovog dobrovoljnog izbora ili proizvoljnosti da izaberu jedno ili drugo rješenje, nego moraju da se kreću u standardima pravne struke. Upravo je to područje koje u BiH nedostaje – na jednoj strani egzaktno utvrđivanje pravnih standarda, s druge strane eksperti koji su politički i ideološki neutralni”, napominje Edin Šarčević iz Centra za javno pravo.

Neprovedene presude završavaju uglavnom na Evropskom sudu za ljudska prava. Za državu tada postaju ozbiljniji i skuplji problem. Doskoro, implementacija presuda iz Strazbura bila je i glavni uslov za eurointegracije.

“Evropska unija je krajem prošle godine promenila pristup prema BiH, pa je na prvo mesto stavila socioekonomske reforme. Sprovođenje presuda tako je došlo na začelje liste prioriteta. Ipak, Bosna i Hercegovina moraće da pređe i ovu prepreku na svom putu ka Evropskoj uniji”, javlja Al Jazeerina reporterka, Nataša Krstin.

Izvor: Al Jazeera


Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada