Izdavači se bore za opstanak i manji PDV

U glavnom gradu Bosne i Hercegovine održava se Međunarodni sajam knjige –  prilika za finanansijski oporavak izdavačkih kuća i održavanje na životu.

„Pokušali smo se izboriti na razne načine, onako nepopularno za nas ekonomski, u smislu snižavanja cijena i nekih drugih mjera nuđenja posebnih akcija. Međutim, to je kratkoročno. Dugoročno, iz godine u godinu sve teže poslujemo“, kaže Ajdin Šahinpašić iz TKD „Šahinpašić” Sarajevo.

Otežava što porez na dodatnu vrijednost (PDV) na knjige iznosi 17 posto. Ako se uvozi samo nekoliko primjera knjige, koja van države košta naprimjer pet eura, ovdje, dok se plate sve usluge, počevši od carine, cijena može narasti nekoliko puta.

Izdavači se prvenstveno žele izboriti za diferenciranu stopu PDV-a.

„Treba nam da Vijeće ministara shvati da postoji razlog zašto nama nije dobro, zašto kažemo da se u izdavaštvu čuva jezik, sva tri jezika zvanična u BiH – u knjigama, ne novinama“, kaže Damir Uzunović iz Knjižarsko-izdavačke kuće „Buybook“ Sarajevo.

Knjige na sve načine izdavačke kuće žele približiti krajnjim korisnicima – kupcima.

Digitalizacija knjiga

Najveća nada izdavačima, kako bi bili aktuelni, ali i finansijski uspješni na tržištu, ostaju i dalje čitaoci, a koji sve veći broj publikacija ili naučnih radova mogu naći na internetu. Ukorak s elektronskim izdavaštvom žele ići na sarajevskom Filozofskom fakultetu.

„Pošto je to dostupno jednim klikom na internetskoj stranici fakulteta, istaživači diljem svijeta mogu dobiti uvid u taj rezultat istraživanja“, kaže Ksenija Kondali sa Filozofskog fakulteta.

U svijetu se odavno krenulo sa digitalizacijom knjiga. S evropskom digitalnom bibiliotekom Europeana, uvezana je banjalučka Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske.

Za digitalizaciju su dobili novac i iz IPA fondova Evropske unije. I digitalno pohranili 70.000 knjiga, novina, časopisa.

„Mi smo praktično agregator, odnosno neko ko daje i može pružiti obuku svima koji žele da se njihove digitalne kolekcije digitalizuju, odnosno postave na Europeanu ili evropsku digitalnu biblioteku“, kaže Ljilja Petrović-Zečić iz Narodne i univerzitetske biblioteke RS-a.

Elektronske ili štampane knjige? Ko će odnijeti primat ubuduće? Za ljubitelje pisane riječi pitanje je u drugom planu. Kažu, važno je samo da se čita.

Izvor: Al Jazeera