Protjerani još u borbi za povrat imovine

Hrvatska još rješava problem povrata imovine stanovnika protjeranih za vrijeme rata. Uglavnom je riječ o pripadnicima srpske nacionalne manjine, od kojih je jedan slučaj, riješen ovih dana. No, bez krova nad glavom živi još desetak porodica.

Milica Miladinović, nakon 23 godine, napokon otključava vrata vlastitog doma. Ova pripadnica srpske nacionalne manjine, nakon godina pravne bitke, dobila je zamjenu za oduzetu imovinu.

„Sada se zbilja ne može da prikrije sreća na mome licu i vjerujte mi ni ja još ne vjerujem da je ovo moj dom“, govori Miladinović.

Posljednje tri godine dom joj je bila iznajmljena sobica od 12 kvadrata bez kupatila.

Iz svoje kuće u Hrvatskom zagorju protjerana je 1992. godine.

U nju se potom naselio privremeni korisnik koji prvo nije htio iseliti, a onda je tražio i povrat ulaganja od 40.000 eura iako je kuću ostavio u neupotrebljivom stanju.

Rješenje nagodbom

Nakon godina zatvorenih vrata, Miladinović je svoj status riješila nagodbom. Država je postala vlasnikom njezine kuće u Zagorju, a ona dobila novi stan od 50 kvadrata u Zagrebu.

„U ovom trenu sam sve zaboravila, meni je najvažnije da imam svoj dom… Bilo je raznoraznih pogrešaka… Ljudi su rođeni da griješe, ali i da praštaju, a ja praštam“, kazala je.

Privremeno naseljavanje napuštenih kuća i stanova omogućio je Zakon iz 1996. godine. Većina nekretnina je vraćena, a neriješeni su još slučajevi u kojima su privremeni korisnici, koji su neovlašteno ulagali u tuđe nekretnine, tražili povrat uloženog, iz Zagreba javlja Al Jazeerina novinarka Ana Mlinarić.

” Od više od 18.000 slučajeva, u postupku ih je još 13, dok su dva, među kojima je i onaj Milice Miladinović nedavno riješeni“, dodaje Mlinarić.

Iako je riješen tek sada, bio je jedan od uvjeta ulaska Hrvatske u Evropsku uniju. U nevladinoj udruzi Centar za mirovne studije tvrde kako je to rezultat nedostatka političke volje.

„Problem je prvenstveno, meni se čini, stvar etničke diskriminacije i poslijeratnog stanja u kojem smo se mi našli, gdje građani srpske nacionalnosti ipak nisu jednaki kao i svi ostali. S druge strane, problem je i u neučinkovitoj i neorganiziranoj javnoj upravi“, ističe Sara Lalić iz ovog centra.

Bez zakonske regulative

U Državnom uredu za stambeno zbrinjavanje kažu da do sada nije postojala zakonska regulativa koja bi stala na stranu privatnog vlasnika, a ne privremenog korisnika koji je u nekretninu ulagao.

„Jednostavno, kad gledate sve te situacije kroz koje je Hrvatska prošla i sva privremena rješenja, jednostavno se nije  mislilo u nekom trenutku dovoljno dobro ne bi li se takvi predmeti rješavali. Nije bilo situacije da nije bilo volje Republike Hrvatske da se to riješi, ali međutim eto“, kazao je Ivica Preskar iz ovog ureda.

A više od 20 godina nakon rata svoje stambeno pitanje još nije riješilo 13 porodica.

Izvor: Al Jazeera