BiH u evropskom sistemu za reciklažu

Evropski prosjek recikliranog otpada je iznad 50 posto. U Bosni i Hercegovini – otprilike 10 posto. Ali to bi uskoro moglo da se promijeni, posebno kada je riječ o ambalaži.

Bosna i Hercegovina je, naime, ušla u društvo zemalja koje primjenjuju sistem odvojenog prikupljanja i reciklaže ambalažnog otpada, izvještava Sanel Kajan, reporter Al Jazeere.

Učenici i profesori Katoličkog školskog centra u Sarajevu na otpad ne gledaju kao na nešto o čemu trebaju brinuti drugi. Ukazuju na potrebu pravilnog odlaganja ambalaže.

Anđela Bošnjak i njene školske kolege osvojili su prva tri mjesta u projektu odvojenog odlaganja i reciklaže, u kojem se takmičilo 14 škola Kantona Sarajevo.

“Želim svojim osobnim primjerom, a vjerujem i učenici ove škole utjecati na podizanje ekološke svijesti i apelirati na razdvajanje i reciklažu otpada”, kaže Anđela.

‘Zelena tačka’

Bosna i Hercegovina je 32. zemlja članica sistema evropskih operatera za reciklažu i ponovno korištenje ambalažnog otpada.

Bh. operator ovog sistema je neprofitna kompanija Ekopak.

“Od 2012. godine, od kada Ekopak ispunjava uslove za reciklažu, pa zaključno sa 2014. u ime ambalažnih kompanija koje su na nas prenijele svoje zakonske obaveze, prikupili smo i predali na reciklažu oko 20 hiljada tona ambalažnog otpada. Te količine ne samo da nisu završile na legalnim-sanitarnim deponijama, nisu završile ni u okolišu. Predate su u proces reciklaže i ponovnog iskorištenja”, ističe Amela Hrbat, direktorica Ekopaka.

Značajne količine ambalažnog stakla ili višeslojnih tetrapaka su izvezene, jer u BiH ne postoje reciklažni kapaciteti za takve materijale. 

Upućen je poziv ambalažnim kompanijama da se uključe u sistem Ekopaka te da svoju ambalažu označavaju Zelenom tačkom, jer sistem razdvajanja otpada i reciklaže počinje upravo u trgovini, kupovinom proizvoda koji su označeni tim znakom.

On krajnjem potrošaču daje do znanja da, nakon što proizvod bude potrošen, a ambalaža odbačena, postoji sistem koji će se za nju pobrinuti, prikupiti je i reciklirati, umjesto da završi na deponiji ili u okolišu.

Zarada na otpadu

“Razgradnja, recimo, jedne bačene plastične boce traje i do nekoliko stotina godina. Nakon reciklaže mogu biti napravljene nove plastične folije, kese, boce… dok se novinski papir može reciklirati najmanje sedam puta i upotrijebiti za proizvodnju knjiga, udžbenika, novina…”, izvještava Kajan.

Da se na otpadu može zaraditi, jasno pokazuju i brojke industrije koja se bavi recikliranjem u Evropskoj uniji.

Tokom jedne godine EU recikliranjem zaradi gotovo 145 milijardi eura.

Godišnje se u BiH uveze gotovo 150 miliona eura napitaka u plastičnoj ambalaži.

Od vlasti se očekuje da razviju infrastrukturu za upravljanje otpadom kao što su sistemi za reciklažu, te usklade provođenje entitetskih propisa, kako bi reciklažom zemlja mogla imati finansijsku dobit.

Iz operatora sistema upravljanja ambalažnim otpadom poručuju: “Gdje drugi vide otpad, mi vidimo korisnu sirovinu!”

Izvor: Al Jazeera


Povezane

U američkoj saveznoj državi Georgia, entuzijasti su od otpada napravili unosan posao. Novinarka Al Jazeere Tom Ackerman izvještava o staroj vještini koja se uplela u svakodnevni život građana.

Published On 04 Aug 2014
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO