Hidroelektrane prijete nacionalnom parku

Ekološke organizacije i lokalno stanovništvo u regiji Nacionalnog parka Mavrovo u Makedoniji protive se gradnji 22 hidrocentrale u tom području. S druge strane, Elektrane Makedonije imaju plan realizirati ove investicije u narednih petnaestak godina.

Ipak, kreditori dvije najveće hidroelektrane, Svjetska banka i Evropska banka za obnovu i razvoj, ne daju novac dok ne dobiju potvrdu da gradnja neće narušiti prirodu nacionalnog parka.

Ekipa Al Jazeere obišla je Malu reku u regiji Debra na zapadu Makedonije. Izgradnjom planirane hidroelektrane “Boškov most”, voda rijeke će se koristiti za proizvodnju električne energije, preusmjerit će se njen prirodni tok i smanjiti vodostaj.

“Čovjek se treba boriti za ono bez čega ne može živjeti, a bez vode se ne živi”, ističe Dritan Lleshi, aktivista NVO Dolar za Debar.

U dolini Male reke živi i endemska životinja, balkanski ris. Ljudi strahuju da, ako ovaj dio nacionalnog parka Mavrovo ostane bez prirodnih voda, i životinje će nestati.

Lokalno stanovništvo protivi se izgradnji i akumulacije Lukovo pole i hidroelektrane Crn kamen. Vještačko jezero punilo bi se vodama rijeke Radike i njenih pritoka, izvijestila je reporterka Al Jazeere Milka Smilevska.

Utjecaj na životnu sredinu

“Rijeka Radika važna je za Debar kao što je Nil važan za Egipćane, Rajna za Nijemce ili Sena za Francuze. Ako se rijeka preusmjeri, cijela debarska regija mogla bi ostati bez vode”, kazao je Bashkim Mashkulli, Predsjednik Savjeta opštine Debar.

Fadil Derviši živi pored Ribničke reke. I ove vode će se skupljati u akumulaciju.

“Lokalno stanovništvo zahtijeva da se priroda ne dira, da ostane kao do sada… I da se ulaže u druge sektore, kao što je turizam”, ističe on.

Ako se izgrade obje hidroelektrane – Boškov most i Lukovo polje – to je kraj za nacionalni park Mavrovo – nepodijeljeno je mišljenje stanovnika.

“Nama je Radika više od reke! Radika je lepotica, Radika je izvor života, Radika je deo našeg identiteta”, kaže Samet Abduli, stanovnik Trebišta.

Investicija Lukovo polje vrijedna je osamdesetak miliona eura i veći dio novca osigurat će se kreditom Svjetske banke. Međutim, međunarodna finansijska institucija ne odobrava kredit dok eksperti ne završe elaborat o utjecaju gradnje na životnu sredinu.

Međutim, u nacionalnom parku, koji je zaštićena zona od 1949. godine, planirana je gradnja još dvadesetak manjih hidroelektrana.

“Radi se analiza o uticaju gradnje na određene dijelove parka, a ne vidi se šira slika a to je da će, u suštini, Mavrovo biti jedna građevinska parcela”, ocijenila je Aleksandra Bujaroska, aktivistica NVO FRONT 21/42.

Elektrane Makedonije, koje iniciraju izgradnju novih kapaciteta, kažu da rade studije koje ocjenjuju utjecaj investicija na životnu sredinu. Njihovom izgradnjom povećat će se udio proizvodnje energije iz domaćih i obnovljivih izvora, a smanjit će se i emisija ugljenog dioksida i korištenje fosilnih goriva.

Izvor: Al Jazeera