Srbija: Osam uhapšenih zbog zločina u Srebrenici

Po nalogu Tužilaštva za ratne zločine, Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, odnosno Služba za otkrivanje ratnih zločina, u utorak ujutro lišila je slobode osam osoba na različitim lokacijama u ovoj državi, zbog osnovane sumnje da su tokom rata u Bosni i Hercegovini počinili ratne zločine u Srebrenici.

“Profesionalno izvedenom akcijom pripadnika MUP-a, sedam osumnjičenih – N. M., A. G., M. B., A. D., B. M., J. P. i D. P. – sprovedeno je u Tužilaštvo”, navodi se u saopćenju Službe za odnose sa javnošću Tužilaštva za ratne zločine Srbije.

Nešto kasnije, objavljeno je kako je na području Novog Sada uhapšena i osma osoba sa inicijalima V. V.

Kako je objavila agencija AP, jedan od uhapšenih je i bivši komandant jedne od jedinica u Specijalnoj brigadi policije MUP-a Republike Srpske Nedeljko Milidragović. Kako navodi AP, Milidragović, poznat kao „Neđo kasapin“, sada je postao uspješan biznismen u Srbiji.

Sredinom jula 2012. godine, Sud BiH je potvrdio optužnicu protiv dvojice bivših oficira policije RS Nedeljka Milidragovića i Alekse Golijanina koji se terete za genocid počinjen nad Bošnjacima na području općine Srebrenica u ljeto 1995.

Bivši komandant jedne od jedinica u Specijalnoj brigadi policije MUP-a RS Milidragović i zamjenik komandanta Golijanin terete se za naređivanje masovnih likvidacija zarobljenih bošnjačkih muškaraca u zaštićenoj zoni UN-a Srebrenica i lično učestvovanje u njima.

Naredio ubistvo dječaka

Milidragović, kao komandant voda Centra za obuku na Jahorini i Golijanin, kao zamjenik komandanta voda u Centru, u razdoblju od 10. do 19. jula 1995. počinili su genocid, stoji u optužnici.

Milidragović je, kako se navodi u optužnici, 12. jula ubio muškarca bošnjačke nacionalnosti koji je bio invalid te iz zarobljeničkog logora izdvojio grupu od 15 do 20 muškaraca i ubio ih na obližnjoj poljani.

Tužioci navode da je Milidragović naredio likvidaciju blizu 100 zarobljenika u skladištu Zemljoradničke zadruge u Kravici i ubio dvojicu zarobljenika koji su se predali na cesti između Bratunca i Konjević-Polja.

Nakon zarobljavanja skupine od 50-ak Bošnjaka Milidragović je, kako stoji u optužnici, izdvojio dječaka u dobi između 10 i 13 godina i jednom vojniku izdao komandu da ga odvede i ubije. Ostalim zarobljenicima svezali su ruke i Milidragović ih je odveo u zarobljenički objekat, gdje im se gubi svaki trag. 

Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine navode kako su, tokom akcije u Srbiji, glavni tužioci Bosne i Hercegovine i Srbije, Goran Salihović i Vladimir Vukčević, bili u stalnom kontaktu i koordinaciji.

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije donijelo je naredbu za provođenje istrage protiv bivših pripadnika Centra za obuku Jahorina u sastavu Specijalne brigade MUP-a Republike Srpske, zbog postojanja osnovane sumnje da su na lokalitetu Kravice kod Srebrenice počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Komandni lanac

Sandra Orlović, izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo kazala je za Al Jazeeru da je značaj u tome što “privođenjem svakog pojedinca koji je odgovoran masovne zločine tokom 90-ih u bivšoj Jugoslaviji, mi jesmo korak bliže nekom uljudnom društvu, društvu vladavine prava, društvu koje poštuje žrtve”.

Dodala je kako je regionalna saradnja neophodna za rješavanje ovakvih slučajeva, ali da je za sve ove godine možda mogli biti više rezultata.

”Mi imamo situaciju da je tek 10 godina nakon sklapanja tog Memoranduma o saradnji, pokrenut prvi predmet koji se tiče masovnih streljanja u Srebrenici”, rekal je Orlović.

Koordinatorica NVO Žene u crnom Staša Zajović rekla je za Anadoliju da smatra da su hapšenja  jako pozitivan korak ka kažnjavanju ratnih zločina.

Dodala je kako se  nada da to nije samo iznuđena mjera pod pritiskom međunarodne zajednice u ispunjavanju obaveza.

“Ne znamo da li će ovaj proces značiti zaista diskontinuitet sa prethodnim zločinačkim režimom, budući da u sadašnjim vlastima ne sede samo oni koji su bili veoma veliki zagovornici te politike, nego i oni koji su učestvovali u izvršavanju i u opravdanju i u propagandi i ratnohuškačkoj politici. Nadajmo se da je to jedan čin ispunjavanja obaveza na regionalnom nivou, stvaranju dobrosusedskih odnosa, zatim poverenja u regionu”, rekla je Zajović.

“Ostaje otvoreno da li će na suđenju biti dokazan komandni lanac odgovornosti, budući da je Međunarodnim sudom pravde ustanovljeno da je Vojska Republike Srpske izvršila genocid, a mi znamo da bez celokupne vojne, logističke, finansijske, političke i svake druge pomoći režima Slobodana Miloševića i Vojske Jugoslavije, tj. Srbije, ne bi bio moguć genocid”, rekla je.

Zajović je rekla kako se nada da će biti razotkrivena politička pozadina genocida te da će krenuti mjere i na obrazovnom, kulturnom i drugim nivoima kako se genocid ne bi poricao i relativizirao.

“Nadamo se da će vlasti usvojiti naš petogodišnji zahtev da se 11. jul proglasi Danom sećanja na genocid u Srebrenici”, rekla je Zajović.

Osnivačica Fonda za humanitarno pravo Srbije Nataša Kandić  izjavila je za Anadoliju da je  hapšenje predstavlja šansu da se u Srbiji prvi put donese presuda i budu priznate žrtve iz Srebrenice.

Upitana da li je Srbija današnjim hapšenjem osumnjičenih pokazala spremnost da se suoči sa prošlošću, odgovorila je da je situacija u Srbiji danas “daleko od toga što bi bilo vrlo važno za suočavanje s prošlošću”.

“Ni zločinci ni žrtve neće biti zaboravljeni”

Zamjenik srbijanskog tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić rekao je da je hapšenje sedam osoba, osumnjičenih da su počinili ratni zločin protiv civila na lokalitetu Kravice u Srebrenici, poruka da ni srebreničke žrtve, ali ni počinioci ratnih zločina neće biti zaboravljeni.

„Važno je naglasiti da je ovo prvi put da se Tužilaštvo za ratne zločine bavi masovnim ubistvima civila i ratnih zarobljenika u Srebrenici“, rekao je Vekarić za AP te dodao kako se Srbija približava ključnom trenutku u suočavanju sa prošlošću.

„Mi se nikada nismo bavili zločinom takvih razmera. Veoma je važno da Srbija zauzme jasan stav prema Srebrenici kroz sudski proces.“

„Značaj današnje akcije, koju je policija izuzetno profesionalno izvela, u tome je što smo poslali jasnu poruku da ni srebreničke žrtve, ali ni počinioci potencijalnih ratnih zločina neće biti zaboravljeni. Reč je o jednom od najmasovnijih ratnih zločina, koji obuhvata više od 1.000 žrtava“, rekao je Vekarić.

Prema njegovim riječima, hapšenje osumnjičenih je rezultat dobre regionalne saradnje, ali prije svega saradnje između MUP-a Srbije i Tužilaštva za ratne zločine.

„Formiran je zajednički istražni tim koji je rešio, rekao bih, prvi put u Srbiji slučaj ‘Srebrenica’, ako izuzmemo zločin ‘Škorpiona’, za koji su osuđeni na, uglavnom, maksimalne zatvorske kazne“, rekao je Vekarić.

Istraga u toku

Među žrtvama je više od 1.000 civila bošnjačke nacionalnosti, čiji su posmrtni ostaci identificirani u masovnim grobnicama na više lokacija, među kojima su Glogova 1 i 2 i Ravnice.

Više osoba osumnjičenih za ovaj zločin ranije je procesuirano u predmetima Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, a protiv određenog broja osoba istraga je još u toku.

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine navodi kako su, u okviru saradnje i pružanja pomoći kolegama iz Srbije, predstavnici porodica žrtava ratnih zločina, u svojstvu oštećenih, dali saglasnost pravosuđu Srbije za procesuiranje ovih osumnjičenih, što predstavlja jasan znak povjerenja i saradnje.

“Saradnja dva tužiteljstava se nastavlja, u pravcu procesuiranja ostalih počinitelja ovog i drugih ratnih zločina, u kojima je potrebna saradnja dva tužiteljstava za uspješno otkrivanje i procesuiranje počinitelja”, navodi se u saopćenju Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

Tužilaštvo za ratne zločine i MUP Srbije tragaju za još nekoliko osoba za koje se pretpostavlja da su u državama regije.

Načelnik Općine Srebrenica Ćamil Duraković je u izjavi za agenciju Anadolija pozdravio hapšenja u Srbiji.

Međutim, naglasio je da je izvještajem Komisije Vlade bh. entiteta Republika Srpska utvrđeno da je blizu 20.000 osoba na direktan ili indirektan način bilo povezano sa zločinom u Srebrenici, koji je dobio kvalifikaciju genocida.

‘Ne vjeruju sudovima’

“To predstavlja sistematski zločin, što dokazuju i brojna hapšenja odgovornih, ne samo u Srbiji nego i širom svijeta. Ovo što se desilo u Srbiji, vezano za hapšenje sedam osoba osumnjičenih za zločine u Srebrenici, jeste korak naprijed, ali s obzirom na to da imamo 20.000 osoba na osnovu izvještaja Vlade RS-a, cijenimo da taj proces u životnom vijeku nas žrtava neće biti završen. Pozdravljam aktivnosti, s nadom da će biti nastavljene i da će svi odgovorni biti privedeni licu pravde. Ako se nastavi malo bržim tempom, moguće je postići značajnije rezultate”, ocijenio je Duraković.

Predsjednica Udruženja “Majke Srebrenice” Hatidža Mehmedović, komentirajući hapšenja, kazala je kako porodice žrtava više ne vjeruju sudovima i suđenjima.

“To je trebalo davno uraditi, samo što ne znamo kako će im biti suđeno. Mi više u sudove i ne vjerujemo, jer nagrađuju zločince. Mi znamo – prošlost ne možemo vratiti, naši se ne mogu živi vratiti, ali je sud trebao i prije bolje raditi kako bi mlađe generacije bile opominjane i kako bi zločinci odgovarali za zločine koje su počinili, jer to nisu bile životinje, nego ljudi. To je bio narod, zaštićen, a nezaštićen”, izjavila je ona za Anadoliju.

Lokalno sudstvo

Glavni tužitelj Haškog tribunala Serge Brammertz smatra da je današnje hapšenje osam osoba u Srbiji veoma pozitivan razvoj događaja i potvrda da se poboljšava regionalna saradnja tužilaštava na hapšenju i procesuiranju osoba osumnjičenih za ratne zločine.

Potvrdio je kako je Haški tribunal pružio određene informacije u vezi s ovim slučajem te ukazao da nije bilo nikakvog političkog pritiska da se ove osobe uhapse.

„U svakom slučaju, time se neće baviti Haški tribunal. To je predmet na kome su radile kolege iz BiH i Beograda i svakako će se njime baviti lokalno sudstvo“, precizirao je Brammertz u izjavi novinarima u Banjoj Luci.

Izvor: Al Jazeera i agencije