Kravica, svjedok genocida nad Srebreničanima

Vojska Republike Srpske, pod komandom Ratka Mladića, u Srebrenicu je ušla početkom jula 1995. godine. Gotovo 30 hiljada civila pobjeglo je iz grada. Neki su spas pokušali naći u UN-ovoj bazi u Potočarima, dok su se mnogi odlučili, kroz šume, dokopati teritorija pod upravom Armije Bosne i Hercegovine.

Zgrada zemljoradničke zadruge Kravica danas je u ruševinama.

U njenim halama 13. i 14. jula 1995. godine je ubijeno više od 1.200 muškaraca i dječaka bošnjačke nacionalnosti, u prvom nizu masovnih pogubljenja u Srebrenici.

Kretali su se prema slobodnoj teritoriji, izdvajani su iz kolona, te autobusima i kamionima, dovezeni pred zgradu zadruge. Prema svjedočenjima preživjelih, Ratko Mladić im je obećao slobodu.

Zabranjen ulazak u krug zadruge

Međutim, umjesto slobode uslijedila je smrt. Ubijeni su automatskim oružjem i ručnim granatama.

“Kakva je njima bila smrt u ovome ovdje. Bacali su zolje, bacali bombe, mitraljize… Koliko su oni patili za svoju smrt. Žedni, gladni, iscrpljeni”, priča Šuhra Malić, majka dvojice ubijenih. 

Sve do prošle godine pristup porodicama žrtava u krug zadruge u Kravici bio je zabranjen. Vlasti Republike Srpske, bh. entiteta kojem je nakon rata pripalo ovo područje, to pravdaju činjenicom da je riječ o privatnom posjedu.

Za mnogim ubijenim Srebreničanima još se traga.

Prije dvije godine, brata najmlađeg smo ukopali, samo tri koščice. Al’ svakog dana pogledam da se neće neko pojaviti. Znam da od toga nema ništa, ali živim u nekoj nadi”, kaže Vasvija Kadić, kćerka i sestra ubijenih.

Za genocid u Kravici osuđeni su Duško Jević i Mendeljev Đurić, na 32 i 28 godina zatvora. 

Mnogi sudski procesi su u toku, između ostalog i onaj koji se vodi u Hagu protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

Izvor: Al Jazeera


Reklama