BiH: Sporna ‘tradicionalna trgovina’ s Hrvatskom

Iako je Vijeće Evropske unije dalo zeleno svjetlo za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s BiH, dodatne probleme bi mogla stvoriti obvaeza primjene tzv. tradicionalne trgovine s Hrvatskom.

Gledišta su i dalje bitno različita, a BIH prijete i rokovi koje je postavio Brisel.

Bosanskohercegovački proizvodi biljnog i životinjskog porijekla i dalje su na čekanju jer zemlja treba ispuniti standarde njihove kontrole kako bi ih uopće mogli izvoziti u Evropsku uniju.

U međuvremenu, BiH je pokušala zaštiti proizvođače od uvoza te je to dogovarano i kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Tako su od bescarinskog uvoza zaštićeni mlijeko i mliječni proizvodi, konzumna jaja, meso i mesne prerađevine, određene vrste voća i povrća kao i njihove prerađevine, cigarete te određene vrste alkoholnih pića.

Zaštita proizvoda

U Uniju je, u međuvremenu, ušla Hrvatska. Obavezu primjene bescarinskih kvota koje je ranije imala ta zemlja, a koje bi sad vrijedile za cijelu Uniju, bh vlasti su odbijale zbog ogromnh gubitaka.

„Riječ je o desecima miliona eura, oko 50. Druge zemlje, konkretno Srbija, koja je pregovarala s EU o istoj stvari je s Hrvatskom već ranije imala zaštićene ključne proizvode. Mi smo s Hrvatskom imali sve na nuli, potpuni bescarinski uvoz u BIH“, kazao je bivši ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.

Ekonomski stručnjaci također upozoravaju kako bi bh. proizvodnja bila ugrožena ukoliko bi Hrvatska, odnosno Unija, dobili ranije kvote bescarinskog uvoza. U Vanjskotrgovinskoj komori rješenje vide u definiranju novog roka za rješenje tog pitanja.

„Najmanje dvije godine pregovora s EU oko usuglašavanja stavova. Znači, ne može se destiti da BiH dozvoli Hrvatskoj da uvozi ovu grupu proizvoda bez carinskih opterećenja a da to čini prema ostalim zemljama EU“, rekao je Duljko Hasić iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Ali, u Evropskoj misiji u Sarajevu kažu kako od BiH očekuju poštivanje obaveza, a među njima je i princip tzv. tradicionalne trgovine, koja podrazumijeva da se kvote koje su vrijedile prije ulaska neke zemlje u Uniju nadodaju onima koje trenutno vrijede.

Naprimjer, ako dogovorena kvota bescarinske trgovine nekog proizvoda s EU iznosi 500 tona, a s Hrvatskom je BiH ranije imala 1.000 tona bescarinskog uvoza, onda bi nova kvota bila 1.100 tona i vrijedila bi obostrano. To nije zahtjev Hrvatske, nego cijele Unije, izričiti su u Evropskoj misiji.

Nema protekcionizma

„Postoji vrlo dobro ustanovljena procedura primjene Sporazuma o stabilizaciji i priduživanju koju su prihvatile sve druge zemlje u regiji. BiH je jedina država koja ju nije prihvatila na takav način. Vjerujemo kako je u dugoročnom interesu BiH da to učini, ne samo kako bi otvorila slobodnu trgovinu s EU nego i povisila vlasititi izvoz u Uniju. Pozicija Evropske komisije je vrlo jasna. Ne vjerujemo kako je protekcionizam dobar pristup za BiH, ni u kraćem ni dužem roku“, zaključio je Andy McGuffie iz EU delegacije u BiH.

Već godinama se o tome pitanju vode pregovori, a sada su s evropske strane postavljeni rokovi. Ako proces prilagođavanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s tim pravilom ne bude završen do kraja ove godine, Brisel će BiH ukinuti određene trgovinske povlastice koje trenutno uživa u odnosu s Unijom.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Sedam godina nakon potpisivanja, Brisel će pokrenuti postupak primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Bosnom i Hercegovinom.Kako saznaje Al Jazeera, visoka predstavnica za spoljnu politiku Federica Mogherini, u ponedjeljak bi trebala da obavijesti ministre vanjskih poslova da je BiH ispunila sve uvjete koje su tražili krajem prošle godine. 

Published On 14 Mar 2015

Sedam godina nakon potpisivanja, Brisel će pokrenuti postupak primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Bosnom i Hercegovinom. Naš gost u Austriji je Florian Bieber, voditelj Centra za studije jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu.

Published On 14 Mar 2015
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO