Ekologe brine zagađenje podgoričkog KAP-a
Sa pedeset miliona eura kredita Svjetske banke, crnogorska vlada planira riješiti četiri velika ekološka problema: industrijski otpad u brodogradilištu Bijela, jalovište sa deponijom šljake i pepela u Pljevljima, kao i odlagalište čvrstog otpada i bazene crvenog mulja Kombinata aluminija Podgorica.
Taj projekt izazvao je podozrenje ekoloških organizacija u zemlji koje smatraju da ta sredstva nisu dovoljna.
Novinarka Al Jazeere Milica Marinović posjetila je jednu od crnih ekoloških tačaka u glavnom gradu Crne Gore.
Sela Zetske ravnice koja se nalaze pokraj podgoričkog kombinata aluminijuma najviše su pod utjecajem industrijskog zagađenja.
No ipak, mještani se bave poljoprivredom i stočarstvom. Među njima i Radovan Terzić, čije je imanje uz sam rub fabrike.
“Ovo je najljepše mjesto koje je bilo u Zetu. Ovdje su bunari bili 18-20 metara. Sad kopamo bunar na 80 metara i opet voda nije za pice, na 80 metara! I džaba kopamo, voda je zatrovana”, požalio se Terzić
Kombinat je sa radom počeo 70-ih godina prošlog stoljeća. Veliki nasip u koji gleda Terzićevo imanje je vanjski zid dva KAP-ova bazena u kojima se nalazi 7,5 miliona tona toksičnog crvenog mulja. Samo jedan bazen ima izolacioni sloj.
Upozorenje ekologa
“Crnogorski ekolozi već godinama upozoravaju na opasnost od ekološke katastrofe ako bi neki od ovih bazena popustio, a otrovne materije iz njih završile u okolnom zemljištu, ali i u rijeci Morači, koja se nalazi svega nekoliko stotina metara udaljenosti, koja bi te materije odvela cak do Skadarskog jezera u koje se uliva”, javlja Marinović.
Šanse da se to dogodi, smanjene su 2009., od kada se zbog zatvaranja postrojenja glinice bazeni ne pune, ali svaka veća kisa predstavlja rizik.
Crveni mulj, međutim nije jedini problem. KAP ima i deponiju od oko 300.000 tona čvrstog otpada čija prašina dospijeva daleko.
Nataša Kovačević iz nevladinog udruženja Green home je rekla: “Riječ je i o nekim količinama piralena koja je rasuta po tom dvorištu kombinata i zaista je veliko pitanje kako će se raditi na zaštiti i sanaciji ovog prostora”.
Da bi riješila goruća ekološka pitanja, crnogorska vlada uzela je kredit Svjetske banke od 50 miliona eura.
Međutim, Kombinat je na čekanju jer su deponija i bazeni u privatnom vlasništvu, a to, po pravilu, banka ne finansira. Vlasnik bazena planira da gradi fabriku za reciklažu mulja.
“Ako se i pokaze da se u tehnološkom postupku tretiranja crvenog mulja može doći do nečega novog, a na ekološki prihvatljiv našin, to neće biti nikakav problem za nas. Ako ne bude tako, uvijek nam ostaje mogućnost da novog vlasnika obavežemo da poštuje ekološke standarde i sanira sam prostor”, ocijenila je Daliborka Pejović iz Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore.
Skepsa ekologa
U nadležnom ministarstvu kažu da će, ukoliko to ne učini vlasnik, problem riješiti država. Međutim, u nevladinoj organizaciji Green Home smatraju da je upitno je li 50 miliona eura dovoljno da se učini sve planirano.
“Ne treba zaboraviti da su sada već bivši vlasnici KAP-a procjenjivali da je šteta koja postoji u Kombinatu da se kreće na čak 100 miliona eura”, kazala je Kovačević.
Daliborka Pejović je dodala: “Iznos samih kreditnih sredstava i sredstva opredijeljena za svaku pojedinačnu lokaciju su zaista do kraja potpuno utemeljena naučno i stručno i iznose ovu cifru o kojoj smo govorili”.
I dok projekt “Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje u Crnoj Gori” počinje da se realizira, Kombinat aluminijuma nastavlja da zagađuje.
Potencijalno i više jer, upozoravaju ekolozi, Vlada na tom mjestu planira gradnju nacionalne deponije opasnog otpada.
Izvor: Al Jazeera