Odgođena odluka o rehabilitaciji Draže

Posljednje ročište je održano u septembru 2014. (Al Jazeera)
Posljednje ročište je održano u septembru 2014. (Al Jazeera)

Odgođeno je donošenje odluke u vezi sa rehabilitacijom Draže Mihailovića, u slučaju koji se vodi pred Višim sudom u Beogradu.

Iako se očekivalo da će biti donesena danas, više od osam godina nakon početka procesa, Sudsko vijeće je odlučilo da zbog promjene u sastavu sudija, ponovno sasluša pojedine svjedoke. Novo ročište zakazano je za 3. april.

Sud odlučuje da li će procesom rehabilitacije biti poništena presuda iz jula 1946. godine, kojom je bivši vođa Četničkog pokreta osuđen za izdaju i strijeljan.

Incijativa unuka

Posljednje ročište je održano u septembru 2014. godine zbog promjene u sastavu sudskog vijeća. Proces je bio odložen na neodređen period.

Proces rehabilitacije Dragoljuba Mihailovića je pokrenut 2006. godine, na inicijativu njegovog unuka Vojislava Mihailovića, a prvo ročište je bilo održano 2010. godine.

Zahtjevu su se kasnije pridružili Srpska liberalna stranka, na čelu sa Kostom Čavoškim, Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, Udruženje političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima i drugi.

Prvi Osnovni sud u Beogradu donio je presudu prema kojoj je Mihailović strijeljan 31. jula 1946. godine na koju su predlagači rehabilitacije podnijeli žalbu, jer tvrde da je Mihailović ubijen 17. jula 1946.

SUBNOR: Retrogradno ponašanje

Ranije ove sedmice, Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR) Srbije usprotivio se mogućoj sudskoj rehabilitaciji Mihailovića, a ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin rekao je da se na odluke Suda ne može utjecati.

“Da li je moguće da se u Srbiji, koja se izjašnjava protiv fašizma, sada kad slavi 70 godina od pobede u Drugom svetskom ratu, pravno rehabilituje neko ko je bio na strani Hitlerovskih fašističkih hordi?”, upitao je vršilac dužnosti predsjednika Predsjedništva SUBNOR-a Srbije Dušan Čukić.

On je na sjednici Predsednistva SUBNOR-a ocenio da smo “svedoci ponovnog retrogradnog ponašanja”.

Godine 2004, na prijedlog Srpskog pokreta obnove, zakon kojim su izjednačena prava četnika i partizana usvojen je po hitnom postupku, uz obrazloženje da je utemeljen na historijskoj istini i da je neophodno izjednačiti prava svih koji su se borili protiv okupatora, fašista i nacista.

Protiv izjednjačavanja partizana i četnika glasali su tada samo poslanici Socijalističke partije Srbije i Socijaldemokratske partije.

Potraga za mjestom gdje je Mihailović sahranjen bit će nastavljena na proljeće pod pokroviteljstvom srpske emigracije, objavio je nedavno Večernji list.

Potpredsjednik Udruženja političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima Blažo Đurović izjavio je za ovaj list da je za početak osigurano 70.000 dolara, ali da je budžet za istragu praktično neograničen, a potraga će trajati dok grobno mjesto ne bude pronađeno.

Izvor: Agencije


Povezane

Nakon rata, jugoslavenske vlasti su ga osudile na smrt zbog saradnje s njemačkim okupatorom, izdaje i ratnog zločina, nakon čega je strijeljan sredinom 1946. u Beogradu. Sudski postupak za rehabilitaciju započeo je u septembru 2010. pred višim sudom u Beogradu i to temeljem zahtjeva Dražina unuka Vojislava Mihailovića, koji je zatražio poništenje presude kojom je […]

Kako se približava okončanje procesa za rehabilitaciju Draže Mihailovića u Srbiji, tako rastu tenzije i polemike o njegovoj ulozi u ratu. Postupak je nastavljen svjedočenjem predsjednika Državne komisije za utvrđivanje okolnosti smrti Draže Mihailovića. Ispred suda sukob predstavnika antifašista i Mihailovićevih saboraca prekinula je policija. Prilog Ivane Momčilović-Odobašić. 

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO