CG:Reforme za veća ovlaštenja tajne policije

Predložena reforma Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) uzburkala je crnogorsku političku scenu. Posebno član zakona kojim, tvrdi NVO sektor, Vlada predlaže da službenici ANB-a bez odluke suda pristupaju registrima i podacima svih pravnih lica.

„To u praksi znači da neko samo sa legitimacijom ANB-a može da uđe u bolnicu, traži nečiji zdravstveni karton i da uđe u posjed informacije i tako o svakom građaninu u dijelu njegovih osnovnih ljudskih prava i privatnosti. Ista je stvar sa bankarskim podacima i sa političkim partijama kojima sada mogu da uđu u registar i vide ko su članovi“, tvrdi Vuk Maras iz NVO MANS.

Time se, tvrde u MANS-u, narušava privatnost ljudi i ustav.

„Vi kao neko ko radi u toj instituciji ne možete, pa sve i da hoćete, da kažete službeniku ‘ne dam podatke, idemo da vidimo na sud imate li prava na to’ – takav mehanizam ne postoji, nažalost, ne postoji nikakav drugi žalbeni mehanizam već ste vi ostavljeni slobodnoj volji službenika ANB-a“, dodaje Maras.

Uništavanje viška informacija

Uz ovo civilni sektor traži sudsko odobrenje i za praćenje osoba pomoću elektronske lokacije, audio i video nadzora na otvorenom, ali i poseban postupak za uništavanje viška informacija.

„ Agencije ne smeju skupljati podatke koji su privatnog i ličnog karaktera, a ne odnose se na bezbjednosna lica, jer agencije dolaze u posjed ogromne količine podataka pa se mora napraviti posebna procedura za uništavanje svega onoga što nije bezbjednosnog karaktera“, kaže Dina Bajramspahić iz NVO Institut Alternativa.

Vlast ipak tvrdi da je zakon u skladu sa evropskim i NATO standardima. Kažu, uvaženi su zahtjevi civilnog sektora time što je za uvid u podatke građana predvidio pisanu dozvolu direktora agencije, a odredbu o nadgledanju privatnih i pravnih lica Vlada će razmotriti.

„Sudska odluka zna se u kojim se slučajevima traži, pristup tajnim podacima je zakonsko ovlašćenje pripadnika agencije, to nije ad hoc ovlašćenje koje se uspostavlja nekim drugim pravnim aktom nego zakonom. Ti se podaci koriste na način kako to zakon predviđa, i samo za te potrebe“, navodi Duško Marković, ministar pravde.

Politička kontrola

Kako iz Podgorice izvještava reporterka Al Jazeere Milica Marinović, priču o reformi Agencije za bezbjednost prati i nedavna smjena prvog čovjeka ove institucije Bora Vučinića koji je na toj funkciji bio od marta 2012, a odluku o ostavci donio nakon razgovora sa predsjednikom crnogorske Vlade Milom Đukanovićem.

Taj potez, crnogorska opozicija, koja je amandmanima podržala NVO sektor, smatra pogubnim za rad Agencije. Tvrde, to je dokaz političkog utjecaja.

„Svi amandmani su koncentrisani na to da eliminišemo proces političke kontrole nad Agencijom za nacionalnu bezbjednost koju prije svih ima predsjednik Vlade i vrh Demokratske partije socijalista“, kaže Predrag Bulatović.

„Po teoriji zavjere svi su se urotili da opozicija ne dođe na vlast, pa je i agencija u toj funkciji“, odgovara na to Marković.

I dok država tvrdi da su prava građana zaštićena različitim mehanizmima kontrole u samoj Agenciji, Vladi i Parlamentu, protivnici zakona kažu da u slučaju usvajanja postojećeg rješenja, nijedan građanin Crne Gore neće biti siguran.

Izvor: Al Jazeera