Reforma obrazovanja nije revolucija
Svaka hrvatska vlada je do sada ponavljala da Hrvatsku čeka reforma obrazovanja, ali nijedna je nije provela. Aktuelna Vlada Socijaldemokratske partije u Hrvatskom saboru je predstavila nove nastavne planove i programe, koji bi u škole trebali ući u školskoj 2017/18. godini.
Bez ploče i krede školu je gotovo nemoguće zamisliti. Kakva je voda smjesa – homogena ili heterogena? No, kako se časovi hemije uglavnom svode na teorijsku nastavu, zadovoljna lica u razredu teško je pronaći. Da je nastava drukčije organizirana htjeli bi i učenici i profesori.
“Umjesto nekih definicija, [voljeli bi] da imamo još malo pribora, pa da još više pokusa možemo raditi, da nam to bude jasnije. Lakše ćemo shvatiti ako više pokusa radimo”, kaže Sara, učenica sedmog razreda.
Filip, također “sedmaš”, dodaje kako bi bolje bilo s promjenama, “jer je tako zanimljivije i lakše možemo zapamtiti, naučiti pojmove…”
Puno detalja, malo vremena
Da pojmova i definicija ima napretek kažu i profesori, koji nemaju puno izbora. Sve što predviđa program s učenicima treba proći.
“Po meni, previše je detalja, premalo je vremena da bi se ona teorija što je u programu mogla provjeriti preko pokusa, tako da nekako imam osjećaj da previše brzamo s programom”, smatra profesorica hemije Irana Horvatinčić.
Potpuno nove kurikulume za učenike priprema Ministarstvo obrazovanja Hrvatske. Program koji izrađuje stručni tim predviđa nastavu s više praktičnog dijela, javlja novinarka Al Jazeere Ana Mlinarić iz Zagreba.
“Povijest bi se, primjerice, učila tematski, a ne kronološki. Informatika se uvodi od prvih razreda osnovne škole, bit će više izbornih predmeta, dok novih, poput najavljenog građanskog i zdravstvenog odgoja, ipak, neće biti”, ističe.
No, u osnovnu školu išlo bi se devet godina. Reforme obrazovanja počinjale su sve dosadašnje vlade, no niti jedna ju nije provela. Roditelji ni od ove ne očekuju puno, bar ne rasterećenje programa.
“Jesu, puno su preopterećeni, čini mi se da im je napornije nego što je bilo nama”, ističe Zagrepčanka Mirjana.
U učionici jedne zagrebačke gimnazije savremenija nastava već se provodi. Reformu obrazovanja koju sprema država nisu mogli dočekati, pa su je za dio predmeta osmislili sami i za to povukli novac iz Evropske unije. Na jednom času može se naučiti gradivo koje obuhvata nekoliko predmeta.
“Iz ovog pokusa, tu smo isprobavali kvalitetu vode, to je i kemija, naravno, biologija, utjecaj, kako onečišćena voda utječe na okoliš, onda može i povijest”, govori Viktor, učenik četvrtog razreda srednje škole.
Osavremenjivanje nastave
Nastavnici kažu da učenici puno lakše pamte, bolje zaključuju, a i motiviraniji su.
“Puno manje profesor dominira na satu. Zapravo, ja sam imala jako puno posla u pripremi samog sata, ali na samom satu uglavnom sam šetala između grupa, usmjeravala, pazila da nešto ne krene po zlu”, izjavila je profesorica hemije Marijana Žgela.
Direktor Pete gimnazije Petar Mladinić ističe kako “ovaj projekt nudi iskustvo i ljude, u kojem smjeru će se moći i treba”.
“A nije nama to palo, mi ne govorimo o revolucionarnim stvarima, mi jednostavno govorimo o normalnim metodama za pokušaj osuvremenjivanja nastave”, dodaje.
Savremene metode u nastavu i međusobni dogovor o pitanju obrazovanja nijedna politička stranka u Hrvatskoj do sada nije uspjela provesti.
Izvor: Al Jazeera