Otpis duga najugroženijim građanima Hrvatske

Blizu 320.000 hrvatskih građana ima blokirane račune. Dio njih, ali samo oni najugroženiji, već ima pravo na oprost dijela duga. Ostali, s dugovima većim od 4.000 eura, moći će pokrenuti vlastiti stečaj. No, pravila življenja onda određuje sud.

Gužve u Financijskoj agenciji, koje su nastale zbog otpisa duga građanima, mogle bi zamijeniti one u kojima će dužnici u redu čekati da prijave lični stečaj.

“Mislim da će se kroz to provući oni koji ne bi trebali biti otpisani, ali u svakom slučaju podržavam”, kaže Zagrepčanka Vesna.

Njen sugrađanin Andrija Drpić smatra da je ovo ispravno: “Ako će biti poštenja u tom otpisu da stvarno pomognu onima koji nemaju objektivno, koji su ne svojom krivicom došli u situaciju da im treba pomoć, pa ih vratiti na noge i uključiti da budu korist sebi i društvu.”

Prvi korak

Na ovaj način na noge će moći stati svi oni koji više od tri mjeseca ne mogu platiti obaveze veće od 4.000 eura. Procjenjuje se da bi gotovo 20.000 građana moglo biti zainteresirano.

“Pomoći će našim sugrađanima koji su se našli u životnoj situaciji da više ne mogu otplaćivati svoje dugove”, ističe ministar pravosuđa Orsat Miljenić.

Njihovu otplatu moći će dogovoriti direkno s vjerovnicima u vansudskom postupku. Izostane li dogovor, stečajem će se baviti sud. U tom slučaju prvi je korak popisivanje sve dužnikove imovine i naplata dugova državi, javlja iz Zagreba novinarka Al Jazeere Ana Mlinarić.

“Ako dužnik, primjerice, živi u velikoj obiteljskoj kući, morat će ju zamijeniti manjom. Nije li velika, neće se prodati, osim ako mu je to jedini krov nad glavom. No, u tom slučaju, kako bi se dugovi otplatili, morat će se pribjeći drugim mjerama. Dug će se vraćati iz mjesečnih primanja – ali tako da dužniku ostane za osnovnu egzistenciju”, dodaje ona.

Svaki građanin u stečaju dobit će i svoga povjerenika, koji će strogo kontrolirati kako dužnik troši novac, ali i traži li posao te koliko i kako zarađuje.

“Rad na crno će se sankcionirati tako da se izađe iz toga programa, ako će se pokušati zatajiti neke podatke isto tako. Dakle, to će biti sustav nadzora… Neće biti sada da vam netko sjedi doma i sve broji, ali se vidi i po vašem bankovnom računu, i po načinu života”, objašnjava Miljenić.

A bankovni računi na nuli bi trebali biti tek po završetku stečajnog postupka. Dio duga koji se kroz pet godina ne vrati bit će otpisan.

Podijeljen nevladin sektor

Otpis dijela duga, drugom Vladinom mjerom, već je dobilo gotovo 12.500 najugroženijih. Pretpostavlja se da će to pravo ostvariti još blizu 60.000 građana. No, onih s blokiranim računima mnogo je više, gotovo 320.000.

Nevladin sektor podijeljen je kada je riječ o ovom novom zakonu.

“Meni je ovo krajnje nekorektno da osoba mora stvarno ostati bez ičega, a nije rečeno što će biti s tom osobom. Kada je rekao na kraju da će se ipak morati sve prodati, a i što je s tom osobom, ta osoba bi morala praktički nestati negdje”, navodi Antun Rupa iz udruge Blokirani.

Hoće li pomak biti i za građane znat će se na ljeto, kada bi zakon trebao stupiti na snagu. Odluče li se na lični bankrot, građane u svakom slučaju ne čeka ni ugodno, ni lako iskustvo, iz kojega će tek nakon nekoliko godina izaći spremni za novi početak.

Izvor: Al Jazeera