Hrvatska pred ustavnom krizom
Dvadeset i osam dana nakon izbora u Hrvatskoj još je neizvjesno ko će sastaviti vladu. Sabor nije konstituiran jer se zastupnici nisu mogli dogovoriti ko će biti predsjednik tog tijela, a sve je bliže i potencijalna ustavna kriza koju bi upravo saborski zastupnici trebali spriječiti.
Posljednjih skoro pet godina hrvatski Ustavni sud radi u nepotpunom sazivu, a uskoro mu prijeti gubitak kvoruma, jer nema dogovora o novim sucima.
Ustavni sud je institucija koja, između ostalog, osigurava poštivanje Ustava, rješava ustavne tužbe, ocjenjuje zakonitost propisa, a pred njenim sucima priseže i predsjednik Republike.
Mora imati devet sudaca
No, već četiri godine, deset mjeseci i osamnaest dana – taj sud radi u krnjem sastavu, s dvanaest umjesto trinaest sudaca.
Đorđe Gardašević s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu objašnjava: „Nije nužno da uvijek bude trinaest sudaca. I na toj osnovi je Ustavni sud do sada i funkcionirao. Dakle, ovisno o određenom tipu predmeta treba vidjeti koliko sudaca je na raspolaganju i da li se može postići ta većina koja je nužna za razrješenje tog konkretnog predmeta.”
Da bi se mogli rješavati svi predmeti iz djelokruga Ustavnog suda, on mora imati devet sudaca. A u sljedećim mjesecima moglo bi ih ostati samo šest.
Naime, još početkom 2011. mandat je istekao sutkinji Nevenki Šerhorst. Ljetos i sucu Davoru Krapcu, a u ponedjeljak istječe za još pet sudaca, uključujući predsjednicu Suda Jasnu Omejec i njenu zamjenicu.
Postoji zakonska mogućnost da im se mandati produže za šest mjeseci, pa tako Krapac može djelovati do januara, a ostalih pet sudaca do juna 2016. godine.
Na potezu je – već gotovo pet godina – Sabor, koji nove suce bira dvotrećinskom većinom. Ili bi to barem trebao činiti.
Više u videosnimku…
Izvor: Al Jazeera