Propada prahistorijski rudnik u Majdanpeku
Majdanpek. Prva asocijacija je bakar. Rudarski kopovi ovdje su najupečatljiviji dio pejzaža. Ali, manje je poznato da je ovaj grad i kolijevka rudarstva.
Idemo ka ostacima praihstorijskog rudnika. Do mjesta na kojem je čovječanstvo napravilo iskorak iz kamenog u doba metala, mora se pješačiti. Okolo su tragovi urušenih rudarskih jama, ali i minerali zbog kojih su rudari ovdje došli.
„Vinčanski rudari su otvorili rudokop na Rudnoj glavi radi dobijanja karbonatnih minerala bakra malahita i azurita, ovde imamo jedan primerak malahita“, kaže Borivoje Krčmarević, kustos muzeja u Majdanpeku.
Šumskim stazama stižemo do lokaliteta gdje je čovjek u prvim kopovima vadio metale iz zemlje.
Artefakti pronađeni na arheološkom lokalitetu “Rudna glava” datiraju iz petog milenija prije nove ere.
Oštećena okna
„Tokom dve decenije istraživanja na Rudnoj glavi, otkriveno je negde oko četrdesetak okana. Nažalost, tokom vremena veliki broj njih se urušio, a ovo je jedan od najočuvanijih“, kaže Krčmarević.
Veliki broj okana oštećen je savremenim radovima savremenog rudnika, s obzirom da je rudnik magnetita bio aktivan u peridu od prije Prvog svjetskog rata pa do 1970. godine, kada je zvanično i zatvoren, javlja reporterka Al Jazeere Jelena Milutinović.
Okna su nastala tako što su rudari vatrom zagrijavali stijene, koje su potom zalijevali vodom. Time je kamen lakše pucao, a okno postajalo šire.
Najstarija tehnologija
Koliko je značajan ovaj lokalitet, dovoljno govori činjenica da je to do sada najstariji ikada otkriveni rudnik bakra u Evropi. Drugi je po starosti u cijelom svijetu. Upravo na ovom mjestu pronađena je najstarija tehnologija rudarstva bakra. Svi ti vrijedni eksponati čuvaju se u obližnjim muzejima.
Kameni batovi, bakarne sjekire, amfore… Među predmetima sa Rudne glave najviše pažnje privlači – žrtvenik.
„Tu su predstave jelena ali, isto tako, rogovi jelenski su se koristili za grebanje rude, poput raonika, i kao močna životinja smatralo se da će on ponovo da oplodi zemlju i da će ruda ponovo da rodi“, priča Aleksandar Repedžić, direktor muzeja u Majdanpeku.
Već dugo se na Rudnoj glavi ne traga za bakrom, ali ideja o zaštiti ovog značajnog lokaliteta datira decenijama. Još prije 30 godina, kada je proglašen za kulturno dobro od izuzetnog značaja, izrađen je idejni projekat. Rukovodstvo muzeja Majdanpek sada radi na tome da lokalitet konačno dobije zaštitu koju zaslužuje.
Više u videosnimku…
Izvor: Al Jazeera