Izetbegović: Neće biti trećeg entiteta

Predsjednik Stranke demokratske akcije, ujedno i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, izjavio je u Sarajevu kako sigurno neće biti segregacije u slučaju Mostara, kao ni stvaranja trećeg entiteta ili cijepanja kantona i stvaranja etničkih izbornih jedinica.

Na godišnjoj konferenciji za novinare SDA on je naglasio kako u odnosima s predstavnicima bh. Hrvata žele da ostvare balans da bi imali taj korpus koji se, nažalost, smanjuje u BiH, i da Hrvati budu zadovoljni, te žele da im izađu u susret u onome što je njihovo pravo, ali ne preko toga.

Kad je riječ o rješavanju pitanja Grada Mostara očekuje da, s obzirom na to da su tamo Hrvati brojniji, bude “pozitivne diskriminacije” bar onoliko koliko to Dejtonski sporazum garantuje.

Precizirao je da u BiH trenutno ima više od 600 parlamentaraca i 167 ministara, što bi teško podnijele i privrede razvijenih zemalja, a da je od toga više od 80 posto u Federaciji BiH jer je “Republika Srpska jednostavniji i bolje organizovaniji dio BiH”.

Izetbegović je istakao da je “sasvim logično da umjesto dvije ili tri vlade i skupštine kantona bude po jedna ujedinjenjem Kantona Sarajevo i Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, a možda i Zeničko-dobojskog, što bi trebalo pripremiti i završiti do izbora 2018. godine”.

Naglasio je da “treći etnički čist entitet ne može biti stvoren ujedinjenjem Srednjobosanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona”, a da SDA neće pristati na cijepanje kantona već samo na njihovo spajanje.

Zapošljavano 1.000 radnika mjesečno

Govoreći o porastu broja zaposlenih u Federaciji BiH, naveo je kako je od januara do oktobra 2015. godine zaposleno 10.627 radnika, odnosno više od 1.000 mjesečno čime se njegovo predizborno obećanje o 100.000 novih radnih mjesta u narednih 10 godina “ipak pokazalo realnim i nedovoljno ambicioznim”.

“BiH je potrebno 100.000 novih radnih mjesta već u ovom mandatu i to očigledno nije nedostižan cilj ukoliko održimo koaliciju na okupu, sačuvamo stabilnost i sigurnost u zemlji i zaustavimo destruktivne težnje dijela političkih snaga u RS-u”, smatra Izetbegović.

Godinu na izmaku ocijenio je godinom pokretanja procesa integracije, blagog napretka i oporavka, te rekao kako je BiH pokrenuta iz višegodišnjeg reformskog zastoja uz bilježenje jasnih znakova ekonomskog oporavka i razvoja.

Izetbegović je dodao da je “sjenu na te pozitivne procese nanosila uporna opstrukcija od rukovodstva RS-a, kao i sve ozbiljnije ispoljavanje nasilnog ekstremizma koji je kulminirao terorističkim napadom u kojem su ubijena dva pripadnika Oružanih snaga BiH”.

Podsjetio je da su Vijeće ministara BiH i Vlada Federacije BiH formirani tek 31. marta, te da su koaliciju na državnom nivou činili stari partneri SDA i HDZ s novim političkim snagama – Savezom za promjene iz RS-a i Demokratskom frontom iz Federacije BiH.

Naglasio je da se “Savez za promjene pokazao ozbiljnim partnerom što nije bio slučaj s Demokratskom frontom čiju su politiku karakterizirali hirovi i čudan opozicioni odnos spram partnera s kojim su trebali nositi odgovornost”.

Izetbegović je naveo da su koaliciju na nivou Federacije BiH u najkritičnijim trenucima podržali Stranka za BiH i Stranka demokratske aktivnosti (A-SDA) s kojima je SDA dogovorila savez do kraja mandata.

“Preokret koji je dao istinsku snagu koaliciji desio se približavanjem SDA i Saveza za bolju budućnost BiH. Odluke lidera i rukovodstava dviju bošnjačkih stranaka će se vjerovatno pokazati historijski važnim za dugoročnu stabilizaciju odnosa i prilika u BiH i na Balkanu”, ocijenio je Izetbegović.

Opstrukcije iz RS-a

Izetbegović je mišljenja da “na putu pozitivnog scenarija za BiH i njene građane stoji nakaradna i neutemeljena ideja da su interesi entiteta suprotstavljeni interesima države i da svako jačanje i stabiliziranje države znači slabljenje RS-a, a upravo je obratno”.

Naveo je da su “opstrukcija napretka BiH, rušenje niza pozitivnih zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH, zapaljiva nacionalistička retorika tokom izbora, uporna diskriminacija i oduzimanje ustavom zagarantovanih prava Bošnjacima i Hrvatima, napadi na povratnike, prijetnje referendumima i konflikti s ambasadorima i predstavnicima međunarodne zajednice, usporavali oporavak bh. ekonomije, odvraćali investicije i najteže pogodili RS i njegove građane”.

“Taj entitet [Republika Srpska] je prezadužen, njegov bankarski sistem se urušava, državna preduzeća i fondovi su pred kolapsom, a najsiromašniji penzioner u decembru 2015. u Evropi je onaj u RS-u”, smatra Izetbegović.

Istakao je i da su “ratovi, patnje i radikalizacija koja je proizašla iz njih, nažalost, uvukli u vir ekstremizma i dio građana BiH”, ali i dodao da je “SDA u više navrata nedvosmisleno osudila ekstremizam i terorizam kao metode koje nikada nisu riješile nijedan problem, te smatraju da je teroristički čin učinjen u ime vjere u svojoj osnovi teroristički napad na samu vjeru”.

Izvor: Agencije