Hag: Novo suđenje Stanišiću i Simatoviću

Haški tribunal poništio je prvobitnu presudu i naredio novo suđenje bivšem šefu Službe državne bezbjednosti Srbije Jovici Stanišiću i njegovom pomoćniku Franku Simatoviću, zvanom Frenki, koji su optuženi za zločine počinjene nad Bošnjacima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu od 1991. do 1995. godine.

Također je naređen pritvor Stanišiću i Simatoviću.

Žalbeno vijeće navodi kako se na osnovu identificiranih grešaka u prethodnom postupku, većinskom odlukom ustanovilo dovoljno stavki za novi postupak. Drugačije mišljenje imale su sudije Agius i Afande.

Nura Alispahić, Srebreničanka čijeg sina Azmira su 16. jula 1995. godine ubili pripadnici jedinice Škorpion, nije zadovoljna time što je Haški tribunal danas poništio prvobitnu presudu i naredio novo suđenje Stanišiću i Simatoviću, prenosi agencija Anadolija.

„Nisam zadovoljna. Opet će ih osloboditi. Kako čujem i vidim oslobodit će ih. Trebaju ih osuditi. Oni leže u zatvoru i lijepo im je, a naša djeca u zemlji i nikada ih više nećemo vidjeti“, poručila je Alispahić.

Prvostepena presuda

Predsjednica Udruženja „Majke Srebrenice“ Munira Subašić izjavila je za Anadoliju kako podržava odluku suda u Hagu.

„Mi znamo da su oni pomagali, podržavali sve, ništa se ne bi desilo bez njih, ni genocid ni ništa od zločina. Mislim da je sud bio pogriješio, ali se greške ispravljaju, isplati se ponovo raditi, svako griješi pa i sud, ali je nama najvažnije da im se ponovo sudi“, kazala je Subašić.

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida kazao je kako su članovi udruženja zadovoljni presudom.

„Ovo Žalbeno vijeće je vratilo postupak na ponovno odlučivanje novom vijeću koje će, kako je objasnio predsjedavajući Žalbenog vijeća, morati uzeti u obzir one činjenice koje je ovo Žalbeno vijeće utvrdilo, a odnosi se, prije svega, na udruženi zločinački poduhvat gdje će se tražiti odgovornost obojice optuženih“, istakao je Tahirović.

Prvostepenom presudom izrečenom 29. maja 2013. godine ICTY je Stanišića i Simatovića oslobodio krivice po svim tačkama optužnice.

Stanišić i Simatović, koji su bili na privremenoj slobodi u Srbiji, u pritvor u Scheveningenu vratili su se u novembru, kako bi mjesec dana kasnije prisustvovali izricanju konačne presude.

Na prvostepenu oslobađajuću presudu Tužilaštvo ICTY-a uložilo je žalbu 28. juna. 2013. godine, zahtijevajući da je Apelaciono vijeće u potpunosti preinači i da Stanišića i Simatovića proglasi krivim po svim tačkama optužnice.

Taj zahtjev tužioci su ponovili i tokom rasprave o njihovoj žalbi u julu ove godine.

Preglasavanje sudija

Branioci Stanišića i Simatovića tada su od Apelacionog vijeća zatražili da odbaci žalbu i potvrdi oslobađajuću presudu.

Prvostepenom presudom, donesenom preglasavanjem sudija, Tribunal je utvrdio da Stanišić i Simatović nisu krivi za progon na rasnoj, vjerskoj i političkoj osnovi, ubistva, deportacije i prisilno premještanje hrvatskih i bošnjačkih civila.

Kao nedokazan, većina sudija odbacila je i navod optužnice da su Simatović i Stanišić bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje nesrba s velikih dijelova teritorija Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji bi zatim bili uključeni u ujedinjenu srpsku državu.

Prema optužnici, na čelu tog zločinačkog poduhvata bio je tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević.

Prvostepenom oslobađajućom presudom bilo je utvrđeno da su Stanišić i Simatović opremali, obučavali, finansirali, kontrolirali i na ratišta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini slali “crvene beretke”, koje su kasnije prerasle u Jedinicu za specijalne operacije SDB-a.

Ta jedinica je, zajedno sa Srpskom dobrovoljačkom gardom Željka Ražnatovića Arkana, milicijom samozvane SAO Krajina i drugim snagama “počinila zločine deportacije i prisilnog premještanja na brojnim lokacijama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini”, nalaz je presude.

Raspravno vijeće je, također, utvrdilo da su “te formacije i ‘škorpioni’ počinili veliki broj ubistava Hrvata, Bošnjaka i drugih nesrba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini”.

Prema presudi, “crvene beretke” su počinile ubistva i deportacije u Bosanskom Šamcu te prisilno premještanje nesrba u Doboju u proljeće 1992, ali Stanišić i Simatović jedinicom nisu “upravljali” u tim operacijama, iako su njeno učešće “organizirali”.

Optužbu za zločine u istočnoj Slavoniji, Zvorniku, Bijeljini i Sanskom Mostu sudije su odbacile kao nedokazanu.

Nedokazane optužbe

Prvostepeno vijeće je, većinom glasova, zaključilo da je “razumna mogućnost da su, upućujući ‘crvene beretke’ van Srbije, Stanišić i Simatović imali ograničenu namjeru (…) uspostavljanja i održavanja srpske kontrole nad velikim dijelovima Hrvatske i Bosne i Hercegovine”.

Presudom je utvrđeno da nije dokazano da su Stanišić i Simatović “upravljali” Ražnatovićevom Srpskom dobrovoljačkom gardom, ni “škorpionima” i drugim paravojskama koje su činile zločine, već da su s njima imali “manje značajne veze”.

Stanišić i Simatović oslobođeni su krivice i za strijeljanje šest mladića Bošnjaka iz Srebrenice, koje su 16. jula 1995. godine počinili pripadnici “škorpiona”, snimivši ubistvo.

Optužbu da su Stanišić i Simatović bili “kanal komunikacije” između Miloševića i drugih učesnika u udruženom zločinačkom poduhvatu – Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Milana Martića, Gorana Hadžića i Milana Babića – Raspravno vijeće je odbacilo kao nedokazanu, iako su oni imali direktne i brojne kontakte.

Stanišića i Simatovića su uhapsile vlasti Srbije tokom operacije “Sablja”, poslije ubistva premijera Zorana Đinđića 12. marta 2003. godine u Beogradu.

Stanišić je prebačen u Hag 11. juna, a Simatović 30. maja te godine.

U prvom pojavljivanju pred sudijom obojica su izjavili da nisu krivi.

Suđenje je počelo, poslije jednog neuspješnog pokušaja, u junu 2009. godine, a izvođenje dokaza završeno je 17. septembra 2011. godine.

Tužioci su pred sudije izveli 62 svjedoka, a u odbranu optuženih iskaz su dala 33 svjedoka.

Izvor: Agencije


Povezane

Glavni tužilac ICTY-ja najavljuje žalbu u vezi s presudom Pretresnog vijeća u slučaju Simatović i Stanišić, a od Žalbenog vijeća očekuje argumente uložene na neke druge predmete.

24 Jun 2013
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO