Nema pomaka o sastavu nove hrvatske vlade
Sastankom s petero profesora ustavnoga prava, a nakon toga i zajedničkim razgovorom s čelnicima Domoljubne koalicije i koalicije Hrvatska raste, predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović počela je treći krug konzultacija o sastavljanju vladajuće većine.
Oba su sastanka zatvorena za javnost, a nastavak konzultacija s ostalim parlamentarnim strankama i izabranim saborskim zastupnicima bit će održan u utorak, potvrđeno je iz Ureda hrvatske predsjednice.
Prema Ustavu, predsjednica dodjeljuje mandat za sastavljanje vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika.
U dva kruga konzultacija nitko na Pantovčak nije došao s dokazom potpore 76 izabranih zastupnika kako bi sastavio novu vladu.
Prema mišljenju ustavnih stručnjaka, mandatar mora imati natpolovičnu većinu u Saboru, odnosno 76 zastupnika. Također tvrde kako predsjednica Grabar-Kitarović može raspisati nove izbore prije konstituirajuće sjednice Hrvatskog sabora. Čak i u slučaju da Sabor bude konstituiran, Grabar-Kitarović ga može raspustiti i raspisati izbore.
‘Legitimitet kandidata’
Čelni čovjek koalicije Hrvatska raste i predsjednik SDP-a Zoran Milanović poručio je u ponedjeljak da samo lider Domoljubne koalicije i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko ili on kao čelnik SDP-a i koalicije Hrvatska raste imaju izborni legitimitet da postanu premijer, a sve drugo smatra prevarom birača.
“Nakon ovih izbora samo su dvije osobe u Hrvatskoj legitimirane voditi hrvatsku vladu. Kojim god redoslijedom krenuli, to smo Tomislav Karamarko i ja”, rekao je Milanović na Pantovčaku u izjavi novinarima nakon zajedničkih konzultacija dviju koalicija s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović o mandataru vlade.
Poručio je da bi nestranački premijer bio “na neki način prevara birača”, istaknuvši da bi se time oslabilo Hrvatsku. “Netko svjesno ili nesvjesno želi mandatara preko plota, iz busije, nekoga koga nismo vidjeli”, poručio je Milanović.
Smatra i da odgovornost leži na izabranim saborskim zastupnicima koji, kaže, moraju donijeti odluku hoće li se konstituirati. “Dok to ne učine, na neki način drže zemlju taocem”, rekao je Milanović, koji, potvrdio je, nema dovoljnih 76 potpisa potpore da bude mandatar vlade, ali ima “značajno više od Karamarka”.
Nakon ranije održanog sastanka predsjedništva HDZ-a, poručeno je da je tripartitna vlada sada završena priča, ali da ostaju otvoreni kada je riječ o nestranačkom mandataru.
“I to pitanje stavljamo na stol i o tome možemo razgovarati. Sve ono što je korisno za Hrvatsku, mi ćemo napraviti. Naravno da imamo svoje preferencije, da imamo svoje nekakve zahtjeve u tim razgovorima, ali kažem, mi smo otvoreni za sve. Večeras će to biti uobličeno i pisanim putem i mi nastavljamo razgovore”, poručio je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.
Čekanje odgovora
Glasnogovornik Mosta Nikola Grmoja izjavio je kako u Mostu čekaju službene odgovore na svoje zahtjeve o tripartitnoj vladi i nestranačkom premijeru koji bi trebali stići iz HDZ-a, no i dodao kako im se, iz onoga što je čelnik HDZ-a danas rekao, čini kako je ta stranka spremna podržati oba prijedloga.
“Most čeka službeni odgovor HDZ-a koji bi trebao stići večeras, a iz onog što je predsjednik te stranke Tomislav Karamarko danas izjavio očito je da su oni, po nama, spremni na oba prijedloga”, rekao je Grmoja za Hinu.
Pozvao je SDP – iz kojega su odbili te prijedloge nakon čega im je Most rok za konačni odgovor prolongirao do utorka – da još jednom razmisle i promijene mišljenje. “SDP je na Glavnom odboru žestoko odbio naše zahtjeve, a predsjednik te stranke Zoran Milanović je ponovio kako samo on može biti premijer. No, mi ih pozivamo da razmisle o svojim odlukama te da, iako konstatntno pokušavaju razbiti Most, prihvate suradnju i formiramo trojnu vladu”, rekao je Grmoja.
Istaknuo je da je Most, ako HDZ prihvati oba prijedloga, a SDP odbije, spreman nastaviti razgovore s HDZ-om oko formiranja reformske vlade s nestranačkim premijerom i dijelom nestranačkih ministara, uz jasne rokove provedbe reformi te evaluaciju nakon godinu dana.
“Ako nas SDP i odbije, mi smo spremni s njima surađivati u Saboru podržavajući njihove prijedloge s kojima se slažemo. Nećemo ni HDZ-u podržavati ono oko čega se ne slažemo. Naši zastupnici će pomno bdijeti nad onim što HDZ radi i nitko ne treba misliti da su naše ruke kupljene i četiri godine u zraku”, poručio je.
Upitan o mandataru, Grmoja je tek kratko rekao kako će se o tome tek trebati usuglasiti. “To sad ne možemo komentirati jer još nismo dobili odgovore na naše zahtjeve. U službenoj izjavi koju očekujemo iz HDZ-a mora jasno pisati kako su spremni na suradnju s lijevom koalicijom te da su za nestranačkog premijera”, ponovio je.
Pregovori Mosta i HDZ-a
Predsjedništvo Hrvatske demokratske zajednice i Nacionalno vijeće stranke sastali su se u ponedjeljak kako bi odlučili o Mostovu prijedlogu za formiranje tripartitne vlade kojoj bi na čelu bio nestranački premijer.
Most je na zajedničkom sastanku s koalicijama predvođenima SDP-om i HDZ-om u prošli ponedjeljak predložio tripartitnu vladu, kojoj bi na čelu bio nestranački premijer.
Prema tom prijedlogu, jedna od dviju velikih koalicija bi na dvije godine dala prvog potpredsjednika vlade, a druga predsjednika Sabora, a nakon dvije godine dužnosnici bi se “zarotirali”.
Most za sebe traži poziciju drugog potpredsjednika vlade, a SDP-u i HDZ-u dali su tjedan da odgovore na ponudu.
SDP odbio prijedlog
Glavni odbor SDP-a u subotu je jednoglasno neodrživom ocijenio mogućnost tripartitnog saveza s HDZ-om i Mostom te još jednom podržao predsjednika stranke Zorana Milanovića kao mandatara za sastavljanje nove vlade.
Milanović je nakon sastanka kazao kako to ne znači da su odbili Most, nego HDZ.
HDZ je potom priopćio kako su očekivali da će “antireformski SDP odbiti prijedlog Mosta”.
Glasnogovornik Mosta Nikola Grmoja ocijenio je kako je SDP odbijanjem njihova prijedloga o nestranačkom premijeru i trojnoj vladi – odbio i Most.
Do utorka će im dati šansu da se predomisle u slučaju da prijedlog prihvati HDZ.
“Mi ćemo sada pričekati odgovor HDZ-a i ako ta stranka zauzme stav poput SDP-a, onda neka te dvije stranke nađu modalitet za izlazak iz ove pat-pozicije. A ako HDZ prihvati Mostove prijedloge, nastavit ćemo razgovore s njima. SDP najdalje do utorka, kada imamo Nacionalno vijeće, može promijeniti svoju odluku“, rekao je Grmoja.
Građani različito o konsultacijama
Prošlo je više od mjesec dana od parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, pa dio građana gubi strpljenje, dok drugi kažu da je to normalan demokratski proces.
Nedjeljom prijepodne život se najbolje može okusiti na najpoznatijoj zagrebačkoj tržnici Dolcu. Hoće li imati punu trpezu ne ovisi samo o Mileni Cupać, vlasnici jednog od obrta, i tome koliko će voća uspjeti prodati na svom štandu, već i o politici.
Privatnica je, sama svoja šefica. I od toga, kaže, ne živi nego preživljava.
“Imam office na otvorenom. Mučimo se, radimo da zaradimo, da preživimo, za kruh i za režije. I plus ono što zaradimo moramo njima dati, da bi oni imali što trošiti i raspolagati za svoje fotelje”, priča Milena.
‘U biti – ništa’
Uopće je, kaže, ne zanima tko će biti vlast a tko oporba. Samo da život krene nabolje. No, druge zanima, barem onih 2,3 milijuna, koliko ih je izišlo na birališta. A u novinama dan za danom, već 35 dana nakon izbora, nema vijesti o tome tko će biti nova vlada.
“Nije, nije mi uredu. Svi smo glasali, svi smo išli na izbore. Svatko je birao nekog, a sad se događa nešto sasvim deseto. U biti – ništa. Iskreno, mislim i ako se nešto dogovori i neka deseta opcija dođe, nisam sigurna koliko se baš naša neka situacija u državi može riješiti”, ukazuje Zagrepčanka Biljana.
“Običan građanin nema uvida u sve, niti se ima s tim kad baviti. Jasno, ne ide mu u glavu da to sve tako ide. On očekuje rješenja, pitanje-odgovor, pitanje-odgovor. Toga nema. Dakle, treba vremena. Najvažnije je da ne dođe do nereda, a sve drugo je sporedno”, dodaje njezin sugrađanin Hrvoje.
Čekajući povišicu
Nestrpljivo je barem 240.000 građana, koliko ih prima plaću iz proračuna. Među njima policajci, liječnici i profesori, poput Igora Šarića, koji čeka povišicu od šest posto. Za tih šest posto su se prije nekoliko godina dogovorili sindikati i tadašnja vlada: pojednostavljeno, kad bruto domaći proizvod bude rastao dva kvartala zaredom po dva posto, rast će i plaće za sve u javnom sektoru. A država tog novca nema. No, situacija je mnogo kompliciranija. I baš zato, kaže Igor, vlast je mora početi rješavati što prije.
“To i nije baš beznačajno, jer izgubite božićnicu, izgubite regres, ne dobijete ovih šest posto. To se vremenom akumulira i nakupi se jedna svota. Ono što danas dobivamo kao plaću jedva pokriva zapravo osnovne potrebe, a jedan profesor bi trebao jednom mjesečno otići u kazalište, na koncert… Akademski građani imaju određene potrebe”, napominje Igor.
Kad se sve zbroji i oduzme, većina građana kompliciranu političku računicu s mnogo nepoznanica htjela bi svesti na jednostavan zaključak – manje priče, više rada.
Izvor: Al Jazeera