Aparati u bh. zdravstvu bez verifikacije

Rok do kojeg su sve zdravstvene ustanove u Bosni i Hercegovini trebale verificirati medicinske aparate istekao je prije tri mjeseca. Većina njih to nije uradila, uključujući četiri vodeća klinička centra. No, da korištenje neprovjerene opreme može biti fatalno podsjetio je i slučaj neispravnih, prljavih respiratora na Klinici za dječije bolesti Univerzitetskog kliničkog centra u Banjoj Luci.

Četiri bebe koje su disale pomoću neispravnih respiratora preživjele su nakon što su hitno prebačene u Beograd. Upitno je šta bi bilo da su ostale na banjalučkoj klinici. Prema tvrdnjama nadležnih u toj ustanovi, posljednji servis pokazao je da su uređaji ispravni. Ali, prema pravilima Instituta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegopvine, to je trebao utvrditi Verlab, jedina laboratorija ovlaštena za verifikaciju aparata, među kojima su i aparati za disanje.

“Mi sad znamo ko i kako pruža servise po Bosni i Hercegovini. Nismo znali, ali smo saznali. – Ko je radio? Serviseri. Oni se bave funkcijom, da uređaj radi, a mi idemo korak više, nas zanima da li taj uređaj, ukoliko nešto mjeri, i tačno mjeri”, ističe direktor Instituta za mjeriteljstvo Zijad Džemić.

Izuzetak u Trebinju

Prema dopisu entitetskog Zavoda za metrologiju, zdravstvene ustanove u bh. entitetu Republika Srpska nisu obavezne provesti verifikaciju – tako je i banjalučka klinika obrazložila svoje razloge. U entitetu Federacija Bosne i Hercegovine pak nemaju posebno objašnjenje, ali podaci su svejedno loši.

Od ukupno 205 zdravstvenih ustanova, 134 počele su postupak verifikacije ili prikupljaju dokumentaciju, dok 71 nije uradila ništa. Samo u RS-u, od 128 zdravstvenih ustanova, njih devet je počelo proces, 119 nije uradilo apsolutno ništa.

Bolnica u Trebinju nije dio ove negativne statistike. Kako bi podigla kvalitet usluge, uprava bolnice se, i pored redovnog servisiranja, na koje izdvaja stotine hiljada eura, odlučila za verifikaciju. Sada ima kvalitetne, ispravne uređaje, ali i dilemu – servis i verifikacija čine se kao dvostruki trošak za istu stvar.

“Nismo ni mi sigurni da li, uz samo održavanje opreme koje imamo ugovoreno kroz javne nabavke sa određenim zastupnicima medicinske opreme, da li to održavanje uključuje verifikaciju, ili je verifikacija neki poseban postupak, koji se pored održavanja na godišnjem nivou mora uraditi”, izjavio je direktor bolnice u Trebinju Vaso Mijanović.

Aparati iz veterinarstva

Testiranje koje je do sada proveo Verlab pokazuje da je svaki treći terapeutski uređaj u Bosni i Hercegovini neispravan, da se ljekari služe aparatima koji se koriste u veterinarstvu, da je 25 posto pacijenata tretirano aparatima koji uopće ne rade…

“Kad ljekar uzme 100 džula da vrši reanimaciju, ovaj uređaj pokazuje da li zaista isporučuje 100 džula, ili 150, 50, ili, kao što je bilo slučajeva kod nas, da ne isporučuje ništa, da je apsoultno mrtav. Znači da ne isporučuje ništa, bez obzira koliko god vi džula napunili, odnosno da pacijent koji treba reanimaciju ne dobiva nikakvu energiju”, objašnjava Almir Badnjević iz Verlaba.

Kazne za neizvršenu verifikaciju iznose od 2.000 do 10.000 eura. U Institutu za mjeriteljstvo ne žele posezati za rigoroznim mjerama, pa su zdravstvenim ustanovama dali novi rok, a to je sredina januara.

Izvor: Al Jazeera