Prinosi Pelagonije pet puta manji

Uspješna poljoprivreda je ključna za blagostanje polovine stanovništva u Makedoniji – analize su nacionalnog plana za klimatske promjene.

No, suše i poplave koje se predviđaju u idućim decenijama su ozbiljan izazov za uspješnu proizvodnju žitarica i produktivno stočarstvo u zemlji.

Reporterka Al Jazeere Milka Smilevska provjerila je šta se, nakon poplava prošle zime, poduzima u Pelagoniji, na jugozapadu zemlje.

Pelagonija je najveća žitnica u Makedoniji. Na 60.000 hektara proizvodi se 30 posto makedonske pšenice. Ali, početkom februara, polovina polja pretvorila se u jezero, kada se izlila rijeka Crna.   

„Štete su velike. Poljoprivrednici, a posebno stočari, nisu mogli osigurati dovoljno hrane za stoku. Proizvođači pšenice pretrpjeli su velike štete, smanjen je prinos, ali smatram da se obeštećenjem koje je dala Vlada, sve kompenzira“, kaže Stevče Stevanovski iz Ureda za poljoprivredu općine Novaci.

Ove godine, zbog poplava, prinosi žitarica bili su za pet puta manji od uobičajenih. Umjesto pet tona po hektaru, poljoprivrednici su skupili samo po jednu tonu.

Regulacija toka rijeke Crne

Kasnila je proljetna sjetva, a zatim je uslijedilo sušno ljeto.

Poljoprivrednik Veljo Tantarov kaže da je spas regiji stigao sa kišom u oktobru. Jesenja sjetva je odrađena, ali vrijeme je, smatra, za sadnju i novih kultura.

„Potrebno je izraditi strategiju za Pelagoniju: koje se kulture trebaju uzgajati na ovom području. Inače, s duhanom i pšenicom ne može se ići naprijed“, Veljo Tantarov.

Za narednu godinu najavljena je nadogradnja postojećeg sistema za navodnjavanje, koja bi trebala osigurati snabdijevanje vodom za dodatnih 600 hektara.

Šta znači suša za stočarstvo, osjetio je i gradonačelnik općine Mogila. Ima farmu sa stotinu krava i kaže da nikad nije imao manje sopstvene hrane za stoku. Nove poplave, vjeruje, mogu je spriječiti i boljom regulacijom toka rijeke Crne.

Izvor: Al Jazeera