Posljednji dan izborne kampanje u Hrvatskoj

Petak je u Hrvatskoj posljednji dan službene kampanje za nedjeljne parlamentarne izbore.

Do ponoći, kada počinje izborna šutnja, političke stranke i koalicije te kandidati neovisnih lista i nacionalnih manjina mogu biračima predstavljati svoje programe.

Proteklih 15-ak dana službene kampanje predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Branko Hrvatin ocijenio je “uobičajenim”.

“Kampanja nije u bitnome odstupala od ranijih iskustava, nije bilo ni nekakvih ekstremnih slučajeva”, rekao je Hrvatin.

U protekla dva tjedna birači su mogli upoznati nešto više od 2.300 kandidata, koliko ih je upisano na 166 izbornih lista, većinom stranačkih. Najviše lista (19) je u Prvoj izbornoj jedinici, a najmanje (11) u 11. izbornoj jedinici.

Nedjeljni parlamentrani izbori osmi su izbori te vrste i prvi parlamentarni izbori u modernoj Hrvatskoj na kojima će birači moći iskoristiti preferencijski glas, što znači da na listi za koju budu glasovali mogu zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost pred svim ostalima s te liste.

Kandidat koji osvoji najmanje 10 posto glasova svoje liste imat će prednost pred drugim kandidatima bez obzira na poredak i mjesto na kojem se nalazi.

Saborski zastupnici, njih 151, biraju se neposredno tajnim glasovanjem na četiri godine. U 10 izbornih jedinica bira ih se po 14 zastupnika. Dijaspora, odnosno birači bez prebivališta u Hrvatskoj biraju tri zastupnika u posebnoj, 11. izbornoj jedinici, a pripadnici nacionalnih manjina osam zastupnika u posebnoj, 12. izbornoj jedinici.

Velika obećanja stranaka

Najveće šanse za pobjedu daju se dvjema koalicijama – onoj okupljenoj oko vladajućeg SDP-a, koja na izborima nastupa pod imenom “Hrvatska raste” i “Domoljubnoj koaliciji” koju predvodi oporbeni HDZ.

Mreža nevladinih udruga “Platforma 112” izračunala je kako bi predizborna obećanja SDP-ove koalicije državu godišnje koštala najmanje 6,8 milijardi kuna (0,9 milijardi eura), a obećanja HDZ-ove koalicije 8,23 milijarde kuna (1,1 milijardi eura), zbog čega su birače upozorili kako je riječ o nerealnim obećanjima koja se neće ispuniti ili će ih u određenom trenutku morati platiti sami građani.

SDP-ova koalicija “Hrvatska raste” obećala je, među ostalim, dodatne investicije u povećanje kvalitete života kroz obrazovanje, istraživanje, energetsku obnovu i civilni sektor.

Obećali su i delimitiranje porodiljnih naknada, dodatna ulaganja u socijalnu i komunalnu infrastrukturu, smanjenje parafiskalnih nameta, kao i ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje u iznosu od tri posto.

HDZ-ova “Domoljubna koalicija”, s druge strane, najavljuje povećanje mirovina na razinu 60 posto prosječne plaće, po 1.000 eura za svako novorođenče te petpostotno povećanje rodiljnih naknada. HDZ bi i smanjo opću stopu PDV-a s 25 na 23 posto.

U Platformi 112 napominju kako su u obzir uzeli samo ona obećanja koja su koalicije precizirale u svojim programima, jer one uz to obećavaju i niz drugih poteza za koje se ne može precizno izračunati koliko bi stajala porezne obveznike.

“Građane pozivamo da budu oprezni i strankama postave konkretna pitanja o izvorima financiranja, jer sva ta obećanja plaćaju građani i buduće generacije koje ćemo zadužiti”, kazala je Sandra Benčić iz Platforme 112.

Izvor. Agencije