Institucije BiH: Godišnje 7,5 miliona eura za energente

Institucije Bosne i Hercegovine u protekle četiri godine potrošile su više od trideset miliona eura na grijanje i hlađenje objekata koje koriste.

Izvještaj revizora pokazuje da se pitanjem mogućih ušteda na tom polju nisu bavili.

Novembar je tek počeo, ali hladne sarajevske večeri otvorile su sezonu grijanja dosta ranije, a niska temperatura račune može učiniti visokim.

Porodici Vlajčić materijalna strana nije bila na prvom mjestu kada su riješili da bolje izoluju stan. 

“Čisto da dobijemo malo na toplini, radili smo unutrašnju izolaciju dvije spavaće sobe, gdje smo već u prvim ovim zimskim danima, kada je počela sezona grijanja, znatno osjetili na toplini“, kaže Haris Vlajčić.

Dugoročna korist

Ulaganje nije bilo malo, ali Haris kaže, radi se jednom u petnaest godina, a donosi dugoročnu korist.

Oni koji račune plaćaju iz zajedničkog džepa, to jest državnog budžeta, za sada se ne bave takvim planiranjem.

U godišnjem izvještaju, državni revizor zaključuje da većina institucija ne prati potrošnju energije na odgovarajući način, niti sprovodi analize potrošnje s ciljem da identifikuje prostor za uštede.

“Služba za zajedničke poslove institucija BiH, smeštena u ovoj zgradi, po grejnoj je sezoni trošila preko pola miliona evra na energente. Kada su promenili kotlovnicu, taj trošak smanjio se za petinu“, izvijestila je Al Jazeerina reporterka Nataša Kovačev.

Druga važna institucija, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, na grijanje i električnu energiju godišnje potroši oko pedeset hiljada eura.

Kada se tome dodaju i troškovi za energente u drugim državnim institucijama, ukupna godišnja računica zaokruži se na sedam i po miliona eura.

Osim toga, institucije Federacije godišnje za energiju troše šest miliona, dok u Republici Srpskoj ne postoji evidencija o ukupnoj potrošnji.

To je osnovni pokazatelj da nisu domaćini svojih kuća, kažu u Centru Energis.

“Implementacijom osnovnih mjera energetske efikasnosti mogu postići i do 20 posto ušteda. To je dakle, oko tri miliona maraka. Te mjere su neke jednostavne mjere – od obrazovanja osoblja, ponašanjem savjesnim prema energiji, gašenjem svjetala u prostorijama koje ne koriste, opreme, računara“, tvrdi Hamid Mehinović iz Centra Energis.

Državni nivo

Dva su razloga zašto to ne rade, kažu predstavnici entiteta. Objašnjavaju ih na konferenciji o povezanosti energetske efikasnosti i makroekonomske dobiti za državu.

Događaju kojem, iako su bili očekivani, nisu prisustvovali i oni zaduženi za pitanja energije na državnom nivou.

“Sve dok se nema zakonske obaveze da se brinemo o nečemu, mi se najčešće i ne brinemo“, ističe Jasmina Kafedžić iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH.

“Drugi je razlog što su nam objekti u katastrofalnom stanju. Gubici energije na pojedinim objektima su ogromni“, zaključio je Miloš Jokić iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a.

Kao potencijalni kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina preuzela je obavezu da do kraja 2018. smanji ukupnu potrošnju energije za devet posto.

U tome je naročito važna uloga javnog sektora, koji treba da posluži kao primjer.

Ne toliko dobar kada se u obzir uzme ono što je do sada urađeno, odnosno ignorisano.

Izvor: Al Jazeera