Upitan kvalitet gradnje cesta u Srbiji

Srbija je dobila novih 26 kilometara autoceste na jugu, u što je uloženo 75 miliona eura. Dio je to Koridora 10, odnosno autoceste Mađarska – Makedonija.

Kada bude završena za godinu i po dana, trebala bi to – smatraju stručnjaci – biti jedna od najkvalitetnijih autocesta. No, upravo je kvaliteta često do sada bila problem u Srbiji, javlja Marko Subotić, novinar Al Jazeere.

Pola godine kružni tok Autokomanda je rekonstruiran. Prije četiri mjeseca je pušten u saobraćaj, a već danas je Autokomanda sa vidljivim oštećenjima.

Mogu se primijetiti rupe, oštećen asfalt i ulegnuća. Beogradske vlasti nisu bile zadovoljne kako se odvijala rekonstrukcija, a počela je da se javlja i sumnja u kvalitet materijala.

Menadžer Beograda Goran Vesić je kazao: “Činjenica da su se pojavile rupe u asfaltu posle nekoliko meseci jasno govore da postoji neki problem. Građani mogu da budu sigurni da će izvođač morati da ispravi apsolutno sve što se bude pojavilo u roku od dve godine”.

Ali ovo nije usamljen slučaj. I na većim saobraćajnicama dešavaju se propusti, pa i na Koridoru 11, autoputu do Crne Gore.

“Zaustavljeni su radovi na jednom delu upravo zbog toga što kvalitet radova nije bio u skladu sa ugovorom”, poručila je ministrica građevine Zorana Mihajlović. 

Izvođač radova, kineska kompanija, nije poštovala standarde, pa su obustavljeni svi betonski radovi na dvije lokacije.

Mihajlović je dodala: “Ja sam uvek za to da se vidi pre dok se radi nešto, kao što imamo stalno sastanke za koridor 10. Mi imamo sastanke na 15 dana sa nadzorom upravo, imamo informaciju da li je sve uredu, da se ne bi desila situacija. Ne za godinu, nego za pet šest godina se nešto na autoputu desi što ne bi smelo”.

Skupe sanacije

Prema podacima Građevinsko-industrijske komore, godišnje se na sanaciju puteva u Srbiji troši nekoliko desetina miliona eura. Odnosno, kažu, pokrivaju se greške koje su mogle da budu otklonjene da su poštovane sve procedure.

“Većina firmi radi dosta nekvalitetno zbog korišćenja dobrim delom materijala sa crnog tržišta. Instituti koji treba da verifikuju kvalitet tih materijala ne odrade svoj posao kako treba”, pojasnio je Goran Rodić iz Građevinsko-industrijske komore.

Stručnjaci upozoravaju da se, osim izvođača radova, propusti prave i kod nadzora i tehničkog prijema objekta. Nedostaje, kažu i temeljna kontrola uvoza građevinskog materijala. Primjer su takozvane smrdljive zgrade, koje su bile premazane kancerogenim oplatom.

Aleksandar Petrović iz Privredne komora Srbije je rekao: “Svaka šarža otpadnog ulja mora da bude ispitana, jer ona može da sadrži sve i svašta u sebi. Jer ako ode bez kontrole u dalju proizvodnju vi ubacujete na tržište sa odgovarajućim papirima jedan proizvod koji može da napravi enormnu štetu”.

Kvalitet radova odlučuje i cijena. To je, kažu u Beogradu, jedan od glavnih uvjeta koji postavlja Evropska banka za obnovu i razvoj koja je, između ostalog, finansirala i rekonstrukciju Autokomande.

“Onda se dešava, ne samo u Srbiji već i u drugim zemljama bivše Jugoslavije, da određene firme naprosto idu sa nizom cijenom kako bi dobile po svaku cijenu posao i to ide nauštrb kvaliteta. To ne bi smelo da se desi, jer postoji nadzor i sve ostalo ali se jednostavno dešava”, ocijenio je menadžer Vesić.

Stručnjaci ističu da će kvalitet izgrađenih objekata biti bolji tek kad počne kažnjavanje izvođača radova zbog loše urađenog posla.

Izvor: Al Jazeera