Problemi ekonomskih migranata u Srbiji
U Srbiju i dalje pristiže između 4.000 i 6.000 ljudi dnevno. I u toj državi se zaustavljaju osobe koje se smatraju ekonomskim migrantima.
Ekipa Al Jazeere snimila je deveteročlanu porodicu koja je stigla do Šida i nije mogla nastaviti put dalje prema Hrvatskoj.
Željeznički peron u Šidu, nedaleko od granice sa Hrvatskom. I voz koji je, za one koji bježe od ratova, znak da se razdaljina od boljeg sutra i Zapadne Europe, polako ali sigurno topi.
Na licima onih kojima je ukrcavanje zabranjeno – zbunjenost i razočarenje. Devetočlana porodica shvaća da ne može dalje jer dolaze iz Irana koji Srbija ne smatra ratom ugroženim područjem. Kažu da su izbjegli iz vjerskih razloga.
„Veoma loše se osjećam, osjećam se užasno, bezvrijedno. Mislio sam da će biti drugačije. Mi se ne možemo vratiti natrag, život nam je u opasnosti“, kažu.
Oni bi po pravilu trebali biti prebačeni u jedan od najbližih centara za azilante. Iako je do sada u Srbiji registriran zanemariv broj ovakvih slučajeva, u Centru za pružanje pomoći tražiocima azila strahuju da će se to vrlo brzo promijeniti.
„Ova priča baš pokazuje ono što će biti sve učestalije i što će biti najgori scenario, a to je da će ljudi pokušavati da pređu ilegalno granicu, i da će pokušavati da se provuku onako kako su ljudi ranije išli, dakle, ilegalnim putem, prelazeći sve granice do zemalja EU. Oni nemaju gde da se vrate“, ističe Jovana Vinčić iz ovog Centra.
Teška situacija
I na jugu Srbije, gdje izbjeglice stižu iz Makedonije, pojačane su kontrole. U komesarijatu za izbjeglice kažu da postupaju po zakonu – zadržavaju samo osobe koje smatraju ekonomskim migrantima.
„Lica koja ne ispunjavaju uslove ne mogu da budu evidentirana kao tražioci azila i sa njima se postupa u skladu sa zakonom. Oni se trenutno smeste u centar i sa njima se postupa u skladu sa propisima“, kaže Srđan Ristić iz Komesarijata za izbjeglice.
Propisi prije svega znače vraćanje u zemlju u kojoj su boravili do ulaska u Srbiju, osim ukoliko ne uđu u azilnu proceduru, što većina ne želi.
„UNHCR je već sa najviše razine upozorio kako je Vlada Srbije potpisnik konvencije 1951. i mora se ponašati po nediskriminirajućem zakonu, moraju svakog pustiti u zemlju i oni zatim moraju proći postupak koji treba utvrditi tko je migrant, a tko izbjeglica“, govori Seda Kuzucu (UNHCR).
Nimalo lak zadatak, imajući u vidu pritiske iz Europe, ukazuju u Centru za pružanje pomoći tražiocima azila.
„Srbija je u izuzetno teškoj situaciji između EU s jedne strane, kao jednog partnera koga mora da poštuje, s druge strane sa Makedonijom na jugu koja ne može da zadrži migraciju i Grčkom. Prosto predstavlja jedno tle, čistilište jedno svojevrsno, odnosno jedno mesto gde će ljudi dolaziti u svakom slučaju“, govori Radoš Đurović iz Centra za pružanje pomoći tražiocima azila.
Izvor: Al Jazeera