Izbjeglička kriza kao dio izborne kampanje

Izbjeglička kriza je dio izborne kampanje u Hrvatskoj. Dovela je do porasta napetosti u susjedstvu. Pregled događaja, ali i probleme koji čekaju novu ili staru vladu, nakon parlamentarnih izbora 8. novembra, donosi Ivana Brkić Tomljenović.

U istočnu Slavoniju prve izbjeglice ušle su polovinom septembra. Autobusima, taksijima, danju i noću, stizale su iz Srbije. Dnevno i po 10.000, pa je hrvatski premijer Zoran Milanović tražio od Srbije da ih šalje i na granicu s Mađarskom.

“Srbiju ne prozivam, ali im mogu poručiti da snize ton i, što bi se reklo u onom vicu – ‘šaraj, brate, šaraj'”, rekao je krajem septembra Milanović.

To se nije dogodilo, pa je Milanović susjede optužio za dogovor. Preko granice nisu mogle hrvatska i srpska roba. Ubrzo potom ni vozila srpskih registracija u Hrvatsku.

“To znači da kada uđu u autobus, pa kažu zato što se zoveš Aleksandar, Predrag i Nikola – van!”, odgovorio je premijer Srbije Aleksandar Vučić.

Zatvaranje granica

Hrvatska je prva otvorila granicu, potom i Srbija. A problem se preselio nešto sjevernije, u Mađarsku.

“Možemo zatvoriti granicu s Hrvatskom u roku od sat vremena. Ali, to nije najbolje rješenje. Najbolje bi bilo zatvoriti grčke granice”, kazao je polovinom oktobra mađarski premijer Viktor Orban.

On je, ipak, zatvorio granicu s Hrvatskom, a Milanović aktivirao “plan C”.

Izbjeglice idu u Sloveniju, čija Vlada optužuje Hrvatsku da ih šalje mimo dogovora, čak i u hladnu rijeku. Pripremaju se za najgore scenarije.

“Zaključak Vlade je da će od sada policiji pomagati i vojska. Vojnici će pomoći u osiguravanju državne granice”, rekao je nakon toga premijer Slovenije Miro Cerar.

Šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić tvrdi da susjedi sada bolje sarađuju. Uspostavljena je direktna izbjeglička linija vozom iz Srbije, preko Hrvatske, do Slovenije.

“Hrvatska razgovara sa svim svojim susjedima, i to će nastaviti u svakoj krizi i nastavit će zagovarati ovakvu politiku. Problema ima s prvim susjedima. Nema države koja nema problema na svijetu sa svim susjedima”, rekla je Vesna Pusić.

‘Hrvatska nije iznimka’

Međutim, opozicija tvrdi da će nakon izbora dugo ispravljati sve greške Zorana Milanovića.

“Ozbiljno su narušeni odnosi s Mađarskom, Slovenijom i Srbijom. Trebat će vratiti te odnose u normalnu, posebno sa zemljama koje su članice Europske unije i s kojima smo uvijek imali izvrsne partnerske odnose”, kazao je Gordan Jandroković iz Hrvatske demokratske zajednice i bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske.

Analitičar Boško Picula smatra da se odnosi u susjedstvu koriste u hrvatskoj predizbornoj kampanji, ali misli i da Hrvatska tu nije iznimka.

“Hoće li se nešto promijeniti nakon 8. studenog? Vjerojatno hoće, neovisno tko pobijedi. Dođe li do ostanka aktuelne koalicije, doći će do smirivanja tenzija, jer više neće biti potrebe da se to koristi. A pobijedi li HDZ, ponovno nakon 2007. godine u vanjskoj politici doći će drugi prioriteti.”

A jedan od njih trebali bi biti i problemi nestalih osoba te granični sporovi. Dvadeset godina nakon završetka rata, Hrvatska nema riješenu granicu sa Srbijom, Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom i Slovenijom.

Izvor: Al Jazeera