Vukovarci se sjećaju žrtava u Borovu Naselju

Komemorativnim programom “Žrtva Borova naselja za Domovinu” obilježena je 24. obljetnica stradanja te vukovarske gradske četvrti u Domovinskom ratu.

U spomen na stradale hrvatske vojnike i civile, brojna izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće podno spomen ploče na ostacima Borovo commercea, zgrade u kojoj je u jesen 1991. godine bila smještena privremena bolnica te utočište za brojne civile.

Predsjednica Udruge “Vukovarske majke” Manda Patko podsjetila je tom prilikom kako se još uvijek traga za 290 osoba nestalih u vukovarskom ratnom vihoru 1991. godine, ukazavši na sporost procesa pronalazaka grobova ubijenih i nestalih.

“Kažu nam, krivi su oni preko koji znaju, ali neće kazati gdje su pokopani naši najmiliji. Mi od vas, dragi političari, očekujemo da ih pritisnete kako bi rekli gdje su grobovi”, poručila je Patko.

“Borovo naselje je branilo 1.189 branitelja od kojih je najveći broj ubijen nakon sloma obrane Vukovara. Tijekom obrane Borova naselja stradalo više od 500 branitelja, odnosno trećina poginulih branitelja u obrani Vukovara 1991. godine”, rekao predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak.

Prema podacima vukovarskih stradalničkih udruga, na sam dan okupacije Borova Naselja, 19. studenog 1991. godine, u toj je gradskoj četvrti ubijena 51 osoba, a u cijeloj četvrti je u skoro tri mjeseca opsade grada poginulo 176 civila i hrvatskih vojnika. Od gotovo 800 ranjenika, koliko ih je bilo u podrumu Borovo commercea, njih 115 je odvedeno u nepoznato.

Kolona sjećanja ove godine jedinstvena

Više od 30.000 građana iz cijele Hrvatske i okolnih država, prema procjeni vukovarskih gradskih vlasti, prošlo je u srijedu u Koloni sjećanja od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, prisjećajući se sloma obrane Vukovara 18. studenoga 1991. te odajući počast žrtvama.

Obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine i 24. obljetnice stradanja tog grada u ratu počelo je komemorativnim skupom u dvorištu vukovarske Opće županijske bolnice i bolnice hrvatskih veterana, na koju je tijekom skoro tromjesečne opsade Vukovara dnevno padalo do 70-ak topničkih projektila, a zbrinuto blizu 3.500 ranjenika, unatoč svakodnevnim topničkim napadima.

Nakon što je posljednje dvije godine Vukovarska kolona sjećanja bila podijeljena i ispolitizirana, ovogodišnja je bila jedinstvena. Predvođeni članovima Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata te pripadnicima 204. brigade Hrvatske vojske, koja je branila Vukovar 1991. godine, članovima vukovarskih veteranskih udruga, predstavnicima 25 povijesnih postrojbi, predstavnicima državnog vrha, sudionici obilježavanja uputili su se u koloni od bolnice do 5,5 kilometara udaljenog Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata na kojem su državna i druga izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće.

Na Memorijalnom groblju sudionici kolone položili su crvene ruže na grobove pokopanih na tom groblju. Neki od sudionika kolone ruže su položili i podno jednog od 938 bijelih mramornih križeva koji se nalaze pored središnjeg memorijalnog spomenika na groblju, a simboliziraju isti broj žrtava ekshumiranih s toga mjesta nakon Domovinskog rata.

U spomen na poginule i nestale u obrani Vukovara 1991. godine, navečer je kod Dvorca Eltz niz Dunav pušteno blizu 600 zapaljenih lampiona.

Grad razoren, Hrvati istjerani

Bitka za Vukovar u kojoj su, prema podacima Vukovarske bolnice, do sloma obrane grada 18. studenoga 1991. ubijena ili poginula 1.624 civila i pripadnika Hrvatske vojske te ranjeno njih 1.219, počela je 25. kolovoza, kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na Vukovar.

Opkoljeni Vukovar branilo je blizu 1.800 pripadnika Zbora narodne garde i policije te dragovoljaca Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), ustrojenih u 204. brigadu Hrvatske vojske.

Obrana grada slomljena je 18. studenoga 1991. godine, kada su u Vukovar ušli pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi i počinili masakr, podsjeća Hina.

Tijekom tromjesečne opsade Vukovar je u potpunosti razrušen, a u progonstvo je protjerano najmanje 22.000 nesrba, dok je u srpske zarobljeničke logore odvedeno nekoliko tisuća civila i vojnika.

Nad zatočenim vukovarskim braniteljima i civilima počinjeni su brojni zločini, a za mnoge još nitko nije odgovarao.

Izvor: Agencije