Nema isplate bh. štedišama Ljubljanske banke
Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu još prošle godine donio je presudu kojom je Slovenija obavezna hrvatskim i bosanskohercegovačkim štedišama isplatiti staru deviznu štednju koju su imali u Ljubljanskoj banci.
Shodno rokovima iz presude, isplata će u decembru početi za hrvatske, ali ne i za bh. štediše; zakon koji je donio slovenski Parlament to onemogućuje. Da bi bh. građanima bila isplaćena stara devizna štednja, Slovenija je, kao dodatne zahtjeve, pred Vijeće ministara Bosne i Hercegovine postavila potpisivanje memoranduma, odnosno ustupanje baze podataka o štedišama.
“Po našem mišljenju, Vijeće ministara nema nivakvih obaveza prema zakonu i Sloveniji. Ono ima obavezu prema štedišama da nam da dokumentaciju prema kojom bi mogli tražiti i dokazati svoja prava na štednju od Slovenije”, kaže Amila Omersoftić iz Udruženja za zaštitu deviznih štediša u Bosni i Hercegovini.
Potpuno neizvjesna situacija
Zakon koji je inicirala Vlada Slovenije imao je cilj provođenje strazburške presude. Budući da se u presudi ne spominje ni ustupanje dokumentacije, ni potpisivanje memoranduma, zastupnica Bosne i Hercegovine pred ovim sudom taj zakon smatra kršenjem presude.
“Situacija naših štediša je potpuno neizvjesna, što nije u skladu s presudom Evropskog suda za ljudska prava, jer u presudi piše da su Slovenija i Srbija dužne u roku od godinu dana poduzeti sve mjere kako bi počeli proces vraćanja”, navodi Monika Mijić, pravna zastupnica Bosne i Hercegovine pred Sudom u Strasbourgu.
“Uslove koje Slovenija postavlja pred Vijeće ministara štediše smatraju nelegalnim, odnosno dezavuisanjem presude Evropskog suda za ljudska prava”, javlja Al Jazeerin reporter Sinan Šarić.
Umjesto zahtjeva za isplatu stare devizne štednje, zakon kojim Slovenija propisuje ovu oblast štedišama nalaže tzv. verifikaciju potraživanja.
‘Jedna velika prevara’
“Ta aplikacija je, po našem mišljenju, jedna velika prevara, radi toga što se od štediša ne traži da podnese zahtjev za isplatu već za verifikaciju potraživanja. Čime Slovenija svakog našeg građanina gura u pravnu nesigurnost i najvjerovatnije će ga gurnuti u upravne sporove, da na sudovima u Sloveniji dokazuju svoje pravo, koje ne mogu dokazati, jer upravni spor nije adekvatan pravni lijek”, ukazuje Amila Omersoftić.
Za provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava zadužen je Komitet ministara Vijeća Evrope. S tim u vezi bh. štedišama ostaje da čekaju na akciju svoje države, koja bi bila svojevrstan diplomatski pritisak na ovu instituciju kako bi odluka u Sloveniji bila provedena.
Izvor: Al Jazeera