Hrvatska obilježava Dan neovisnosti

Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko pozvao je u četvrtak, sa svečanog obilježavanja 24. obljetnice hrvatske neovisnosti, da prisjećanje na te “važne i dalekosežne događaje” bude putokaz za budućnost.
Čestitao je sugrađanima Dan neovisnosti i svima zaželio napredak u demokratskoj i pravednoj Hrvatskoj.
“Osmoga listopada 1991. godine ujedinjena Hrvatska donijela je i zadnju važnu ustavno-pravnu odluku na putu prema njenoj punoj samostalnosti i neovisnosti”, podsjetio je Leko na svečanom prijemu, kojim je Sabor obilježio Dan neovisnosti, sjećajući se dana kada je prvi saborski saziv donio odluku o raskidanju svih državnopravnih veza s bivšom državom, SFRJ.
Povodom Dana neovisnosti, državne su delegacije položile vijence i zapalile svijeće na Mirogoju.
Grabar- Kitarović: Jedan od najvažnijih dana u povijesti
Leko i premijer Hrvatske Zoran Milanović vijence su položili pred spomenikom Glas hrvatske žrtve – zid boli, Grobnicom narodnih heroja, Središnjim križem u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, na grobove bivšeg SDP-ovog premijera Ivice Račana te prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana kao i na grobnicu za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović čestitala je svim građanima Hrvatske u zemlji i u svijetu Dan neovisnosti, istaknuvši kako je konačno proglašenje državne neovisnosti 8. listopada 1991. jedan od najvažnijih dana u hrvatskoj povijesti te kako Hrvatska treba biti ponosna na sve što je postigla od tada i zajedništvom otvoriti prostor razvoju.
“Državna neovisnost i samostalnost stoljećima je bila neostvaren san mnogih naraštaja hrvatskih ljudi. Stoga je konačno proglašenje državne neovisnosti 8. listopada 1991. jedan od najvažnijih dana u hrvatskoj povijesti”, stoji između ostaloga u čestitki predsjednice Republike Hrvatske.
Sabor je 8. listopada 1991. godine donio odluku o raskidanju svih državnopravnih veza s bivšom državom, SFRJ, u dramatičnim okolnostima u zgradi INA-e u Šubićevoj ulici, izvan svoje zgrade na Markovom trgu, prenosi Hina.
Razlozi za to bili su sigurnosne naravi, budući da su dan prije, 7. listopada 1991., zrakoplovi Jugoslavenske narodne armije (JNA) bombardirali i teško oštetili Banske dvore, zgradu nasuprot Sabora, u kojoj je tada bila rezidencija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.
Tuđmana, Mesića i Markovića spasila puka sreća
U trenutku napada, nešto iza 15 sati, Tuđman je razgovarao sa Stipom Mesićem i Antom Markovićem, predsjednicima ondašnje jugoslavenske države i vlade, a sugovornike je tek puka sreća spasila pogibije.
Jedna poginula i četiri ozlijeđene osobe, razrušen dio krova Banskih dvora, oštećeno pročelje i gotovo sve prostorije, posljedice su bombardiranja.
Zbog mogućih novih zračnih napada JNA, odlučeno je da će se povijesna saborska sjednica održati u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici.
Sabor je odluku o neovisnosti donio tri mjeseca nakon Brijunske deklaracije, kojom se Hrvatska obvezala da će na tri mjeseca odgoditi proglašenje samostalnosti i suverenosti.
Tražila je to Europska zajednica, uvjerena da se jugoslavenska kriza i započeta srpska agresija na Hrvatsku mogu riješiti mirnim putem.
Izvor: Agencije