Bivši obavještajac: Prisluškivao sam Ćuruviju

Slavko Ćuruvija ubijen je 11. aprila 1999. godine, ispred zgrade u kojoj je živio u Beogradu (Arhiva)

Telefoni, redakcijski i kućni, vlasnika i urednika beogradskog Dnevnog Telegrafa i Evropljanina Slavka Ćuruvije prisluškivani su od druge polovine 1998. godine do pred NATO bombardovanje Srbije 1999. godine, izjavio je svjedok na suđenju za ubistvo Ćuruviji, bivši pripadnik beogradskog centra Državne bezbednosti (DB) Predrag Gikić.

On je kazao da je za to vrijeme prisluškivanja Ćuruvije (od ljeta 1998. do polovine februara 1999. godine) sastavio između 30 i 40 službenih zabilješki, prenosi Beta.

Gikić je u Specijalnom sudu naveo da je posljednju zabilješku napisao 15. februra 1999. godine, kada je nadležnima rekao da su ti razgovori postali bez sigurnosnog sadržaja, kao i to da je bio iznenađen kada je od kolegice Olivere Antonić-Simić saznao da su tajne mjere prema Ćuruviji primjenjivane i nakon toga.

“Nisam znao da je bio pod nekim tretmanom u vreme ubistva, bilo je iznenađenje za mene kao operativca da nemam uvid u to, mada nije postojala obaveza da znam za to”, rekao je Gikić

Kazao je da je tek nakon što je u medijima objavljen dosije “Ćuran”, a za koji je, kako je naveo, mislio da nije istinit, saznao da je mjera prisluškivanja Ćuruvijinih telefona nastavljena, kao i da je uvedena i mjera tajnog praćenja.

Prema njegovim riječima, Ćuruviju su počeli da prisluškuju kada je vrh DB-a dao nalog da se obrati pažnja na to kako mediji tretiraju “akcije srpskih snaga protiv terorista na Kosovu” i da su zbog toga razgovarali sa urednicima pojedinih redakcija.

Finansijsko kažnjavanje

“Trebalo je da slušam razgovore i prečistim ih, i vidim ono što je bezbednosno interesantno”, rekao je, dodavši kako je iz toga zaključio da je Ćuruvija zaslužio da bude predmet interesa službe za koju je radio.

Gikić je naveo da je posljednju bilješku sastavio o razgovoru Ćuruvije i atašea američke ambasade Dougalsa Davidsona, kada su pominjali “predaju nekog novca”, i to u vrijeme kada je vlast finansijski kažnjavala Ćuruviju.

Za ubistvo Ćuruvije optuženi su bivši načelnik Resora DB-a Radomir Marković, bivši načelnik beogradskog centra DB-a Milan Radonjić, kao i bivši pripadnici te službe Ratko Romić i Miroslav Kurak, koji je u bjekstvu.

Sudsko vijeće u utorak je odbacilo prijedlog odbrane da se ukine pritvor Romiću i Radonjiću.

Slavko Ćuruvija ubijen je 11. aprila 1999. godine, u vrijeme NATO udara na Srbiju, ispred zgrade u kojoj je živio u Beogradu.

Po optužnici, Ćuruviju je ubio Miroslav Kurak, a saučesnik mu je bio Ratko Romić, koji je drškom pištolja udario Ćuruvijinu suprugu Branku Prpu u glavu. Po optužnici, plan ubistva i operativno praćenje naredio je Radomir Marković.

Kako se navodi u optužnici, Ćuruvija je ubijen po nalogu nepoznatih osoba iz vrha vlasti zbog “javnog istupanja u zemlji i inostranstvu i kritike nosilaca političke vlasti, mogućnosti da utiče na javno mnijenje i djelovanje opozicionih društvenih snaga”.

Suđenje će biti nastavljeno 9. novembra, kada je planirano da kao svjedoci budu saslušani još neki pripadnici DB-a.

Izvor: Agencije
 


Reklama