Štedište od decembra mogu podnositi zahtjeve za povrat

Ministarstvo finansija procjenjuje da će štedišama ukupno biti potrebno platiti oko 385 miliona eura (Arhiva)

Ministarstvo finansija Slovenije pozvalo je stare devizne štediše Ljubljanske banke u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te njihove pravne nasljednike da od 1. decembra počnu podnositi zahtjeve za povrat štednje koja im od raspada nekadašnje SFRJ nije bila dostupna.

Javni poziv s pojedinostima postupka koji bi trebao dovesti do isplate zaostale štednje u dvije iduće godine objavljen je u petak u slovenskom Službenom listu i na internetskim stranicama ministarstva.

Zahtjevi će se podnositi od početka decembra ove godine do početka decembra 2017. godine poštom ili lično na adresu: SKLAD Republike Slovenije za nasledstvo, Glinška 2, 10 Ljubljana, Slovenija.

Presudom u slučaju „Ališić i drugi protiv Slovenije“, Europski sud u Strazburu je 2014. utvrdio da je štedišama nekadašnje Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH prekršeno ljudsko pravo raspolaganja imovinom i pravo na efikasnu pravnu zaštitu jer nisu mogli do svoje štednje.

Sloveniji je naređeno donošenje zakonskih mjera kako bi se štediše Ljubljanske banke iz Hrvatske i BiH dovele u isti položaj sa slovenskim štedišama kojima je stara štednja isplaćena u ratama još prije 20 godina.

Prema zakonu koji je slovenski Parlament donio ove godine, štediše u Hrvatskoj i BiH mogu od 1. decembra podnositi zahtjeve za isplatu štednje koje će država rješavati po skraćenom upravnom postupku u roku tri mjeseca.

Štediše će najprije dobivati tzv. informativni izračun, a ukoliko ne budu imali prigovora, to će postati pravomoćno sudsko rješenje. Ako je rješenje pozitivno, novac će se štedišama isplatiti u roku mjesec dana na njihov račun.

Pitanje sukcesije

Postupak verifikacije traje najviše tri mjeseca, a vodi ga Fond za sukcesiju u okviru ministarstva vanjskih poslova.

Tužiteljima protiv Slovenije i Ljubljanske banke po presudi suda u Strazburu dodijeljena je i naknada za nematerijalnu odštetu koju slovenski zakon ne predviđa. Njime se samo regulira isplata glavnice i pripadajućih kamata, kao i to da se štedišama i njihovim pravnim nasljednicima za štednju od početka 1992. do 1993. isplati kamata od šest posto, a nakon toga samo 1,79 posto.

Sveukupno, računa se da bi štediše, kojima je devizna štednja u Ljubljanskoj banci zadnjih 30-ak godina bila zamrznuta, na 100 eura glavnice dobili ukupno skoro 50 eura kamata.

Slovenija je u ovakvo zakonsko rješenje ušla s pretpostavkom da je u Hrvatskoj i BiH oko 230.000 starih štediša, a Ministarstvo finansija procjenjuje da će im ukupno biti potrebno platiti oko 385 miliona eura. Plan je da se već iduće godine isplati 220 miliona, za što su već osigurana budžetska sredstva.

U Ljubljani navode da poštivanje presude Europskog suda za ljudska prava ne znači da je Slovenija odustala od svog ranijeg stava kako je stara devizna štednja pitanje sukcesije bivše SFRJ koju trebaju riješiti zemlje-pravne slijednice, te da je do neisplate i blokade došlo jer se bivša država haotično raspala, uključujući njenu Centralnu banku koja je garantirala za staru deviznu štednju.

Slovenski fond za sukcesiju zato namjerava sredstva koja će se isplatiti štedišama u Hrvatskoj i BiH kasnije nadoknaditi u pregovorima o sukcesiji, a razmišlja se i o sudskim postupcima za naplatu dugova hrvatskih poduzeća bivšoj Ljubljanskoj banci Zagreb.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO