Najezda miševa i pacova u Mostaru

Ines Kolobara se nada da će vlasti riješiti pitanje deratizacije u Mostaru koja nije provođena godinama i da će građani peticijom pomoći u sprečavanju zaraza koje se mogu s glodarima proširiti gradom.

„Nastojim svojim potpisom barem donekle doprinijeti ovoj akciji i ovoj peticiji i nadam se da će uspjeti u svojim nastojanjima“,  kaže ona.

Organizatori potpisivanja peticije, udruženje građana „Vrisak“ Mostar,  napominju kako je za provođenje DDD mjera (deratizacija, dezinfekcija, dezinsekcija) nadležno kantonalno Ministarstvo zdravstva.

„Grad Mostar je sredinom maja kantonalnom Ministarstvu zdravstva uputio poziv, odnosno svojevrsni apel, da se nešto pokrene po tom pitanju. U međuvremenu je iz Ministarstva zdravstva  stigla informacija kako je za 11. mjesec planirana ciljana deratizacija. No, kako to nismo imali već osam godina radi se o tome da ciljana deratizacija nije nikakvo rješenje. Redovnom deratizacijom sigurno ne bi vladalo stanje kakvo vlada danas u Mostaru. Zatrpani smo smećem, a evo svi građani primijetili su i masovnu pojavu pacova“, govori projekt menadžerica ovog udruženja Gloria Lujanović.

Mogućnost pojave bolesti

Iz Zavoda za javno zdravstvo podsjećaju na davno izrađen program deratizacije i upozoravaju na moguće posljedice: „U prvom redu spomenuo bih bjesnilo, kao bolest centralnog nervnog sistema. Tu je i hemoragična groznica s bubrežnim sindromom, poznata kao mišija groznica, gdje se virus nalazi u izmetu, virusu i slini i prenosi se na čovjeka. Tu su i salmoneloze, trihineloze, bruceloza itd. Napravili smo program deratizacije i to je upućeno prema ministarstvu. No, jedna vlada je otišla, a druga je došla prije sedam dana. Ne znam da li će se deratizacija uspjeti provesti ove godine“, kaže dr. Eniz Čolaković direktor zavoda ja javno zdravstvo Hercegovačko neretvanskog kantona.

„Broj glodara je povećan i zbog toga što je ženka glodara sposobna za razmnožavanje sa dva mjeseca i godišnje daje od 11 do 13 okota, a u svakom okotu ima od šest do 18 mladih. Kada se uzmu u obzir pogodno vrijeme, nepostojanje neprijatelja, neprovođenje sistematske deratizacije, to sve dovodi do enormno povećanog broja glodara koji postaje zabrinjavajući. Prenose različite uzročnike zaraznih bolesti, uništavaju materijalna dobra i zalihe hrane, kako glodanjem tako i izlučevinama. Zahvaljujući porivu na glodanje, često pregrizaju električne kabele i uzrokuju kratke spojeve pa čak i požare. Najveći problem predstavlja njihov visoki potencijal razmnožavanja, koji dovodi do toga da od samo jednog štakorskog para u nekoliko mjeseci nastane najezda štakora na nekom području. Zarazne bolesti u pravilu šire na dva načina: preko tjelesnih izlučevina kao što su izmet, urin, krv i slina,“ istakao je dr. Čolaković.

Mostar godinama nema Gradsko vijeće

Posljednji lokalni izbori u Mostaru održani su 2008. godine. Gradsko vijeće dobilo je novu Vijećnicu, ali u njoj nema vijećnika.

Na formiranje lokalne vlasti će se još čekati, jer nema naznaka o postizanju političkog dogovora. O tome se ne mogu dogovoriti dvije najjače političke stranke, Stranka demokratske akcije i Hrvatska demokratska zajednica BiH.

Ljubo Bešlić je gradonačelnik Mostara već 12 godina, iako mu produženje mandata nisu osigurali glasovi birača na izborima, jer ih nije ni bilo. On ne vidi skoro rješenje.

„Izbori u Mostaru ovise o izmjeni Izbornog zakona BiH koji donosi Parlamentarna skupština. Kada će se postići politički dogovor da se donese izmjena i dopuna Izbornog zakona u parlamentarnoj proceduri veoma je teško reći“ kaže mostarski gradonačelnik.

I dok grad nema vlasti, nema ni odluka koje bi Vijeće u redovnom radu donosilo, a time se ne vidi ni odgovornost.  Naprimjer, o raspodjeli sredstava, privlačenju investicija, općoj investicijskoj klimi i nizu odluka koje utiču na svakodnevni život građana Mostara, kao što je pitanje deratizacije javnog prostora.

Budući da je Hercegovačko-neretvanski kanton vladu dobio tek prije nekoliko dana, cijelu godinu nakon izbora u Bosni i Hercegovini, novi ministar kao i niko od njegovih saradnika nije bio spreman za odgovore.

Zadnja sistemska deratizacija u ovom gradu provedena je još 2008. godine. Od tada do danas stanovnici su se nekoliko puta suočavali s najezdom miševa i štakora, te gomilanjem i neodvoženjem smeća s gradskih ulica.

No, širokih akcija deratizacije nije bilo.

Stanovnici Mostara se ipak nadaju da će neko čuti njihov poziv u pomoć.

Izvor: Al Jazeera
 


Povezane

Hercegovina se suočava s problemom odlaganja otpada. Postojeća deponija kod Mostara odavno je premašila kapacitete te je prije dva mjeseca trebala biti zatvorena. Iako je nova deponija napravljena prije godinu dana – još je prazna. Prilog Ivana Pavkovića. 

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO