Presuda za genocid donesena, čeka se objava

Presuda ICJ-a je obavezujuća, konačna i bez prava na žalbu (AP)
Presuda ICJ-a je obavezujuća, konačna i bez prava na žalbu (AP)

Međunarodni sud pravde donio je presudu u sporu Hrvatske i Srbije po tužbi i protutužbi za genocid i priopćit će je početkom veljače, tvrdi u srijedu beogradski tisak, pozivajući se na neslužbene izvore u toj pravosudnoj instituciji.

O presudi ICJ-a pišu čak tri dnevna lista – Politika, Danas i Večernje novosti, ocjenjujući da bi ona trebala biti priopćena u prvom tjednu veljače.

Iako se, kako navodi Politika, presuda drži u strogoj tajnosti, po prognozama stručnjaka i analitičara na koje se pozivaju sva tri lista, malo je vjerojatno da će presuda po uzajamnim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid biti u korist bilo koje strane.

“Stručnjaci za međunarodno pravo ne očekuju da će suci presuditi u korist jedne od strana u procesu, već su bliži uvjerenju da će donijeti presudu u kojoj će obje strane biti proglašene krivima za neke od zločina koje su počinili pripadnici njihovih postrojba”, piše taj list.

Ipak sugerira suzdržanost pri iščekivanju presude i podsjeća da ICJ dosad “znao Beograd i neugodno iznenaditi svojim odlukama”.

Genocid u Srebrenici

Navodi slučaj iz 2007. godine, kad je presuđeno da je Srbija prekršila Konvenciju o genocidu, jer nije učinila sve što je u njenoj moći da spriječi zločin počinjen u Srebrenici.

Podsjeća i na na stajalište ICJ-a iz 2010. godine, kad je odlučeno da Deklaracija o neovisnosti Kosova nije u suprotnosti s međunarodnim pravom.

Usmena rasprava u postupku u kojem se Hrvatska i Srbija međusobno optužuju za genocid u ratu u Hrvatskoj 90-ih godina završena je 1. travnja prošle godine.

Najviši sud Ujedinjenih naroda saslušao je svjedoke i dokaze hrvatske tužbe protiv Srbije za genocid nad Hrvatima u Domovinskom ratu, kao i za protutužbu Srbije za genocid nad Srbima u vojno-redarstvenoj akciji “Oluja” u ljeto 1995. godine.

Tokom mjesec dana usmene rasprave, ispitivanja svedoka, iznošenja dokaza i suočavanja argumenata, zastupnici i hrvatske i srpske strane smatrali su kako su uspjeli dokazati genocid koji je počinila druga strana.

Glavni argument hrvatskog pravnog tima bila je “genocidna namjera” Beograda, koja se pokazala “u nizu zločina počinjenih nad Hrvatima, po istom obrascu i u približno isto vrijeme”.

S druge strane, glavni argument srpskog pravnog tima su dokazi o genocidnoj namjeri koji se nalaze u transkriptima Brijunskog sastanka, na kojem je tadašnji predsjednik Franjo Tuđman s vojnim vrhom Hrvatske dogovorio operaciju “Oluja”, “koja je rezultirala genocidom”.

Po završetku glavne rasprave, glavni zastupnici obiju strana, Vesna Crnić-Grotić za Hrvatsku i Saša Obradović za Srbiju, rekli su kako smatraju da su iznijeli dovoljno dokaza za osudu druge strane za genocid i da očekuju da će presuda razjasniti povijesne činjenice, na temelju kojih je moguće potpuno pomirenje dviju susjednih država.

Vijećanje u pet faza

Suci ICJ-a su se nakon završetka glavne rasprave povukli na vijećanje, koje se odvija u tajnosti i u pet faza.

Presuda ICJ-a je obvezujuća, konačna i bez prava na žalbu.

Ukoliko jedna od strana u sporu smatra da druga nije poštovala odredbe presude, može se žaliti Vijeću sigurnosti UN-a, koje ima mogućnost poduzeti mjere protiv države prekršiteljice.

Presuda se izriče javno.

Objavljuje se na engleskom i francuskom jeziku i ima od 10 do, dosad najviše, 270 stranica.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO