Franak: Hrvatske banke protiv mjera Vlade

Hrvatska Udruga banaka reagirala je na jučerašnje Vladino usvajanje izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojim se prema odluci premijera tečaj švicarskog franka zamrzava na 0,8 eurocenti ili 6,39 kuna u idućih godinu dana.

Prema ovom prijedlogu, štetu nastalu u tih godinu dana trebale bi preuzeti bankarske institucije, a ne dužnici.

Iz Udruge banaka poručuju da su iznenađeni odlukom, jer nije u skladu sa načelnim dogovorom koji je u ponedjeljak postignut s Ministarstvom financija.

Slučaj “Franak” bio je jedna od glavnih tema na prvoj ovogodišnjoj sjednici Sabora.

I dok oporba smatra da takva odluka nije rješenje, premijer Zoran Milanović tvrdi da je Vladina reakcija odlučna mjera i da će u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom naći način da se taj problem trajno riješi, javlja Ivan Čorkalo, novinar Al Jazeere. 

Bankarska stabilnost važna je za Vladu, ali dominiranje nad građanima, poručuje premijer, ne dolazi u obzir.

“Kod nas kad se kaže da je vatrogasna mjera da se to gleda s visoka, kao nešto loše. Ovo nije vatrogasna mjera, ovo je odlučna mjera”, poručio je Milanović.

A u Hrvatskoj demokratskoj zajednici na ovu mjeru ne gledaju kao odlučnu, već protustavnu.

Goran Marić, saborski zastupnik HDZ-a, kazao je: “Gdje su vam druge tečajnice? Ne zvuči li čudno, vlada sa svojom tečajnicom sa samo jednom valutom. Tako problem Vlada ne rješava nego ga komplicira, umnožava i odgađa. A on je neodgodiv. A nastao je kad je HNB dopustila da se pokvareni proizvod pojavi na tržištu”.

Prebacivanje krivice

U oporbi smatraju da bi odgovornost trebao snositi guverner Narodne banke. 

“Ni njemu ni Vladi nije stalo do vođenje suverene monetarne politike i ukidanju devizne klauzule i pomaganju građanima i uništenom gospodarstvu”, ocijenio je Zlatko Tušak, saborski zastupnik Hrvatskih laburista.

S druge strane, premijer Milanović smatra da se trebalo reagirati prije osam godina, kada su tadašnji guverner i premijer Ivo Sanader imali, kako kaže, opušten stav o franku. A kao pozitivan primjer iz tog doba naveo je Austriju. 

“Po nalogu Vlade, banke su dijelile obrasce na kojem je maltene bila mrtvačka glava s upozorenjima svih rizika i podijeljene odgovornosti i tamo tog problema nije bilo”, poručio je Milanović. 

Premijer Hrvatske je poručio da će se razmisliti i o tome da se krediti u eurima konvertiraju u kune, te da štetu zbog zamrzavanja tečaja franka neće snositi građani. 

“Osobno sam inzistirao, da ne kažem napisao, da štetu preuzimaju financijske institucije. Da se poslije ne bi dogodilo da tuže dužnike, neka se žale Ustavnom sudu koji četiri godine drži u ladici preispitivanje valutne klauzule”.

O Zakonu o potrošačkom kreditiranju Sabor bi raspravu trebao početi u četvrtak.

Prvi put oglasili su se i iz Hrvatske narodne banke (HNB).

“Zamrzavanje odbornih anuiteta na razini tečaja švicarskog franka prema kuni od prije odluke Švicarske narodne banke, uz pretpostavku da će tečaj švicarskog franka prema kuni ostati na sadašnjoj razini, odnosno švicarskog franka prema euru na razini jedan naprema jedan kroz cijelih 12 mjeseci trajanja te odluke, značio bi prema našoj procjeni otprilike gubitak prihoda kamatnih banka za oko 400 miliona kuna (51 milion eura)”, kazao je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.

HNB: Mađarski model bi imao ekstremne implikacije 

Mađarski model, konverzija svih valutno indeksiranih stambenih kredita u kune, smanjila bi međunarodne pričuve Hrvatske za više od 70 posto, što bi imalo nesagledive posljedice, pa bi dobro rješenje bilo preugovaranje kredita između banaka i svakog dužnika na temelju trenutačnih vrijednosti nekretnina i kreditne sposobnosti dužnika, pokazuje analiza koju je u srijedu objavila Hrvatska narodna banka (HNB).

Takvo bi se rješenje moglo provesti bez zakonskih intervencija u odnose banaka i dužnika, kroz paket regulatorno-poreznih mjera kojima bi se banke motiviralo na rješavanje odnosa s financijski slabim klijentima, kroz preugovaranje kredita na temelju trenutnih vrijednosti nekretnina i kreditne sposobnosti dužnika, navode iz središnje banke.

Mađarski model, odnosno konverzija svih valutno indeksiranih stambenih kredita u kune (CHF i euro) prema tržišnom tečaju, imao bi “ekstremne implikacije na adekvatnost međunarodnih pričuva Republike Hrvatske”, sa svim posljedicama koje bi iz toga proizašle, poput potpunog gubitka kreditne sposobnosti zemlje, prenosi Hina.

Međunarodne pričuve, pokazuje, naime, analiza HNB-a, smanjile bi se u tom slučaju za 73 posto, odnosno 7,8 milijardi eura i pale bi na svega 2,9 milijardi eura.

Kada bi se, pak, takav model primijenio samo na dužnike u CHF, pad pričuva bio bi za oko 30 posto, odnosno za 3,2 milijarde eura.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO