CG: Raseljenima status ilegalnih imigranata

Kraj prošle godine bio je posljednji rok da se izbjegli i raseljeni u Crnoj Gori prijave za status stranca sa stalnim ili privremenim nastanjenjem, kako bi se riješilo pitanje njihove identifikacije i dokumenata koji im jamče socijalnu i drugu zaštitu.

Međutim, unatoč tome što im je četiri puta produžavan rok, tijekom nekoliko godina dio raseljenih ipak se nije prijavio.

Crnogorska Vlada upozorila ih je da od 2015. u toj državi imaju status ilegalnih imigranata.

Bedžet Poljaci jedan je od više od tri tisuće Roma koji su 1999. godine zbog rata na Kosovu pobjegli u Crnu Goru. Ni danas nema dokumenta.

“Nisam se prijavio jer nisam imao ništa od dokumenata, ličnu…”, kaže Bedžet.

Dio raseljenih nije se prijavio

Od nekada stotinu tisuća, u Crnoj Gori danas boravi blizu 16.000 raseljenih, koji su bili obvezni da do kraja 2014. riješe svoj pravni status.

“Raseljeni iz Hrvatske, ulaskom te države u Evropsku uniju, izgubili su status izbjeglice, dok su oni iz Bosne i Hercegovine, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, uglavnom uredno prijavili boravak. Za Crnu Goru problem su dokumenta 11 hiljada interno raseljenih sa Kosova”, javlja reporterka Al Jazeere Milica Marinović.

Od tog broja 9.026 podnijelo je zahtjev MUP-u za dobijanje statusa stranca sa stalnim nastanjenjem. Pozitivno je riješeno 6.500 predmeta, dok se ostali razmatraju.

Ovi podaci pokazuju da se dio raseljenih nije prijavio. Oni, upozorava MUP, stoga gube status i pravo na socijalnu zaštitu. A pravno gledano, po ugovoru o readmisiji s Kosovom, prijeti im deportacija.

“Oni sada praktično borave ilegalno u Crnoj Gori…Kako će postupati pripadnici policije, ministarstva rada, koje su u nadležnosti tih, da kažem, socijalnih, stambenih pitanja, to sada u ovom momentu je stvar procjene tih državnih organa i institucija”, kaže Branislav Perović iz Ministarstva unutarnjih poslova.

Dio raseljenih s Kosova srpske i crnogorske nacionalnosti, kažu u njihovim udrugama, nije se htio prijaviti.

Samo 1.000 dobilo državljanstvo

Smatraju da nakon 15 godina boravka u zemlji gdje imaju obiteljske korijene, nisu stranci. Oni traže državljanstvo koje im se, tvrde, ne daje iz političkih razloga.

“Polazim od svog primjera, ako mi je djed iz Crne Gore, ako mi je otac iz Crne Gore, ako sam ja rođen na Kosovu i Metohiji, djeca su mi rođena u Crnoj Gori, logično je da očekujem da mi se da pravo na državljanstvo, ako ne meni, onda djeci koja su ovdje rođena”, kaže Miljenko Jovanović, predsjednik Saveza udruženja raseljenih sa Kosova.

Od 16.000 izbjeglica, samo je tisuću do sada dobilo crnogorsko državljanstvo. Onima koji nisu prijavili boravak, kažu u civilnom sektoru, treba pomoći da riješe problem.

“Mislim da je sada pravo vrijeme da se ukljući Vlada Kosova i da onom broju koji nije uspio da pribavi dokumenta omogući povratak i izgradnju kuća za povratak i sa druge strane mislim da bi trebala da se uključi EU, da države iz EU pomognu jednom broju imigranata, da ih prime kod sebe”, smatra Milan Radović i nevladine udruge Građanska alijansa.

Crna Gora do sada je četiri puta produžavala rok za rješenje statusa interno raseljenih osoba. Prvi je bio studeni 2011. godine.

Izvor: Al Jazeera