Hrvatska planira zaduženje od milijardu eura

Boris Lalovac: Tačan iznos i rok dospijeća izdanja zavisit će o interesu ulagača (Patrik Macek / PIXSELL)

Hrvatski ministar financija Boris Lalovac najavio je da Hrvatska u veljači planira na europskim tržištima predstaviti najavljeno izdanje obveznica u eurima, kojim bi se zadužila za oko milijardu eura, priželjkujući ujedno da to bude jedino zaduživanje na međunarodnim tržištima u ovoj godini.

Točan iznos i rok dospijeća toga izdanja ovisit će o interesu ulagača, kazao je on za agenciju Bloomberg, dodajući da očekuje da će prinos po obveznicama biti ispod četiri posto, kao i kod prijašnjeg izdanja iz svibnja prošle godine.

“Željeli bismo da to bude jedino zaduživanje na međunarodnom tržištu u ovoj godini. To bi bila dobra poruka ulagačima da Hrvatska može držati svoje zaduživanje pod kontrolom”, rekao je Lalovac.

Povoljni uvjeti zaduživanja

“Iako su uvjeti zaduživanja na globalnom tržištu trenutno povoljni, željeli bismo izbjeći nenadano golemo refinanciranje i ponuditi ulagačima održiv model financiranja države. Zato bismo željeli da se zaduživanje na međunarodnim tržištima u budućnosti svede na jednu tranšu godišnje”, poručio je hrvatski ministar, kako prenosi Hina.

Povoljni uvjeti zaduživanja povezani su u prvom redu s očekivanjima da će Europska središnja banka dodatno ublažiti monetarnu politiku, nakon što je već snizila ključne kamatne stope u eurozoni nadomak nuli, ponudila bankama povoljne dugoročne kredite i pokrenula programe kupovine imovine, kako bi potaknula kreditiranje i otklonila prijetnju deflacije u eurozoni.

Lalovac naglašava da je u fokusu hrvatske Vlade smanjenje državnih rashoda.

Podsjeća da će idućeg tjedna predstavnici Europske komisije ocijeniti nastojanja Vlade Hrvatske da svede deficit i zaduživanje u okvire propisane u Europskoj uniji.

Ministar je početkom godine objavio da je prošlogodišnji proračunski deficit, prema prvim preliminarnim podacima Ministarstva financija i nacionalnoj metodologiji izračuna, iznosio 12,8 milijardi kuna (1,66 milijuna eura), što bi značilo da je oko tri milijarde kuna (390 milijuna eura) manji od očekivanog prema rebalansu proračuna provedenom u prosincu.

Lalovac pojašnjava da je, zahvaljujući smanjenju potrošnje u zadnjim mjesecima 2014. godine, Vlada smanjila deficit u toj godini na “oko 4,6 posto” bruto društvenog proizvoda, s pet posto procijenjenih u studenome.

U 2015. godini on bi trebao biti još manji, istaknuo je.

Bloomberg napominje da je Vlada u studenom procijenila deficit u 2015. godini na 3,8 posto BDP-a.

Po preporukama EK-a, u sklopu procedure prekomjernog deficita, Hrvatska je u prošloj godini deficit morala smanjiti na 4,6 posto BDP-a.

U 2015. godini trebao bi biti dodatno smanjen, na 3,5 posto BDP-a, te na 2,7 posto u 2016. godini, čime bi bio sveden u dopuštene okvire u EU-a.

“Smanjujemo rashode, raščišćavamo dugove, posebno u sektoru zdravstva”, kazao je Lalovac. 

Porezna reforma

“Primjerice, naš je cilj da materijalni rashodi središnje države dugoročno budu trajno fiksirani na dva do 2,2 posto BDP-a, što bi morala poštivati i buduća vlada, čija ona god bila.”

U tom se kontekstu osvrnuo na pobjedu kandidatkinje suparničke Hrvatske demokratske zajednice na predsjedničkim izborima 11. siječnja, ocjenjujući da to “vjerojatno neće utjecati na ulagače, budući da njih najviše interesira da li se potrošnja i deficit drže pod kontrolom”.

Hrvatsku krajem ove godine čekaju i parlamentarni izbori, pri čemu Vlada u izbornoj godini planira upotrijebiti sredstva iz EU fondova, kako bi preustrojila infrastrukturu i ojačala energetski, farmaceutski i IT sektor kako bi se diversificiralo gospodarstvo, oslonjeno najvećim dijelom na turizam i usluge.

EU je za Hrvatsku u razdoblju do 2020. godine namijenio 10 milijardi eura proračunskih sredstava, napominje Bloomberg.

Lalovac također ističe da priželjkuje i nastavak porezne reforme i sniženje najviše porezne stope na dohodak sa 40 na 25 posto.

“Time bi Hrvatska postala fleksibilnija i konkurentnija”, dodaje hrvatski ministar.

Izvor: Agencije


Povezane

Predstavnici hrvatske Vlade, sindikata i poslodavaca slažu se da rast duga nije toliki problem ako BDP raste brže.

Published On 15 Dec 2014
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO