Analitičari: Uvertira u parlamentarne izbore

Rezultati izbora bili su "očekivano tijesni", slažu se analitičari (Reuters)

Hrvatske političke analitičare nije iznenadila pobjeda Kolinde Grabar-Kitarović, kandidatkinje Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj, a izbore za šefa države okarakterisali su i kao uvertiru u parlamentarne izbore na kojima prognoziraju pobjedu HDZ-a.

Analitičari se slažu i da je rezultat “očekivano tijesan”, a politolog Boško Picula smatra da će pobjeda Grabar-Kitarović na šestim predsjedničkim izborima od sticanja nezavisnosti Hrvatske “definitivno dinamizirati” političku scenu, jer je Hrvatska ušla u godinu u kojoj bi trebali biti održani parlamentarni izbori.

“Ovo je podsticaj HDZ-ovoj koaliciji da još uvjerljivije nastupi na tim izborima”, kaže Picula, koji je uvjeren da je HDZ pobjedom na predsjedničkim “gotovo osigurao” pobjedu na parlamentarnim izborima, piše Hina.

Specijal: Predsjednički izbori u Hrvatskoj

S druge strane, dodaje, vladajuća Kukuriku koalicija će se u posljednjoj godini mandata suočiti s pitanjem legitimiteta prema biračima.

“Ovo je poruka Josipoviću koliko i cjelokupnoj vlasti, jer su ih birači percipirali kao jednu cjelinu”, navodi Picula i naglašava da su izbori pokazali da je hrvatsko biračko tijelo potpuno podijeljeno što se tiče podrške kandidatima i da tu nije samo riječ o podršci kandidatima, nego i o političkoj podjeli zemlje napola.

Za dobrog poznavaoca političkih prilika svaki drugi rezultat bio bi “iznenađenje” u odnosu na ishod jučer odžanog drugog kruga predsjedničkih izbora.

Pritisak na Vladu

Profesor zagrebačkog Fakulteta političkih nauka Zdravko Petak u komentaru na izborni rezultat, koji je bio neizvjestan do samog kraja, kaže da se to moglo i očekivati.

“Ljudi koji analiziraju javno mnijenje zadnjih pet-šest dana prije izbora su govorili doslovce o ‘mrtvoj trci’, a hoće li biti jedan procenat više ili manje za nekoga, to se ne može predvidjeti”, podsjeća Petak.

Ističe da se svakako moglo pretpostaviti da pobjednik dobija najviše 52 posto glasova.

Upitan šta po njegovom mišljenju slijedi nakon promjene na Pantovčaku, Petak je agenciji rekao da će to sigurno biti nova situacija i za Vladu.

“Kolinda Grabar-Kitarović je više puta istakla da će ona na neki način, unutar ovlaštenja koje joj Ustav dopušta, pokušati politički prodrmati tu Vladu”, podsjetio je Petak.

Patak upozorava da se Vlada “definitivno mora prenuti”, čak i da je rezultat bio drugačiji i da će to sigurno biti dodatni pritisak na Vladu.

Naveo je, također, i da bi Grabar-Kitarović možda bila za to da se pokuša stvaranje neke političke platforme zajednštva na nivou Hrvatske o reformama i da je ključno hoće li nova predsjednica i Vlada naći konsenzus.

“Do sada nikakvog ozbiljnijeg razgovora i saradnje o onim strateškim pitanjima razvoja Hrvatske između vladajuće koalicije i HDZ-a i njegovih koalicionih partnera nije bilo. To je taj novi moment koji može biti posljedica ovih izbora”, ocijenio je Petak.

Upitan što je po njegovom mišljenju uzrok poraza Josipovića, odnosno pobjede Grabar Kitarović, rekao je da su to apsolutno rezultati vlade i činjenice da su birači koji su htjeli promjenu na Pantovčaku izrazito loše ocjenjivali rad vlade premijera Zorana Milanovića, a Josipović je bio kandidat te političke opcije.

Smatra da je ključni momenat, kada je riječ o Josipovićevom gubitku izbora, to što je na neki način uvijek davao vrlo uvijene komentare o lošim performansama Vlade – izrazito lošim socio-ekonomskih pokazateljima, lošem zapošljavanju i iseljavanju mladih, iseljavanju ljekara, deložacijama…

Tijesna utrka

Inače, prva predsjednica u historiji Hrvatske je osvojila 50,74 posto glasova, dok je predsjedniku u odlasku povjerenje ukazalo 49,26 procenata glasača.

Prema najnovijim, privremenim neslužbenim podacima Državne izborne komisije, koji se zasnivaju na 99,98 posto biračkih mjesta, razlika je 1,48 procenata u korist Grabar-Kitarović.

Kako je precizirano, kandidatkinja HDZ-a je dobila je 1.114.865, a njen protivkandidat 1.082.430 glasova, što je razlika od 32.435 glasova na izborima na koje je izašlo 59,06 procenata birača.

Novoizabrana predsjednica najmlađe članice Evropske unije na dužnost po zakonu stupa posljednjeg dana mandata odlazećeg predsjednika Josipovića, koji je petogodišnji mandat preuzeo 19. februara 2010. godine.

Grabar-Kitarović će prije preuzimanja dužnosti pred predsednikom Ustavnog suda položiti svečanu zakletvu kojom se obavezuje na vjernost Ustavu.

Tradicionalno, svečanost inauguracije predsjednika Republike održava se na Trgu svetog Marka u Zagrebu i do sada je održano pet takvih ceremonija.

Predsjednička dužnost nespojiva je s bilo kojom javnom ili profesionalnom dužnošću, a šef države ne smije biti ni član političke stranke, što znači da će Grabar-Kitarović morati podnijeti ostavku na dužnosti u HDZ-u i o tome obavijestiti Hrvatski sabor.

Izvor: Agencije