Milanović: Nikolićeva donacija Bunjevcima nije korektna

Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je u utorak da postupak s ćirilicnim udžbenicima darovanim bunjevačkim školarcima u Srbiji možda “nije baš najkorektniji” i da on to ne bi učinio.

“To je, očito, napravljeno s nekom namjerom, ‘ajmo reći da nije baš najkorektnije”, rekao je on u Skoplju odgovorajući na novinarsko pitanje da prokomentira donaciju udžbenika na ćirilici predsjednika Srbije Tomislava Nikolića djeci u Vojvodini koja izučavaju bunjevački govor.

“Ako su se bunjevački Hrvati, odnosno Hrvati u Vojvodini i Srbiji, očitovali o tome, oni najbolje znaju da li ih to, i koliko, smeta”, kazao je Milanović, koji boravi u jednodnevnoj radnom posjeti Makedoniji.

“Ja znam da tako nešto ne bih napravio, iako se zna koliko sam se borio za ravnopravnost pisama u Hrvatskoj. Ali, postoji neka granica pristojnosti”, istaknuo je Milanović, prenosi Hina.

Nikolić odgovorio Josipoviću

Predsjednik Srbije ranije u utorak odgovorio je na kritike hrvatskog predsjednika Ive Josipovića o donaciji udžbenika za Bunjevce u Vojvodini, rekavši da Srbija svojim Ustavom i zakonima omogućava svim građanima da se izjasne kako žele.

On je izjavio da je legitimno pravo Bunjevaca izjasniti se o udžbenicima, ali da njihovo mišljenje mora biti u skladu s Ustavom Srbije.

Nikolićeva služba za saradnju sa medijima navodi da je reakcija Josipovića donekle razumljiva, s obzirom da se nalazi u predizbornoj kampanji.

Na pitanje zašto hrvatski predsjednik Bunjevce naziva bunjevačkim Hrvatima, predsjednik Srbije je odgovorio kako on nikada ne bi vodio kampanju na taj način, ali da to je stvar ličnog stava i političkog opredjeljenja.

‘Ni Srbi, ni Hrvati’

Nikolić se zapitao zašto Josipović tu manjinu u Vojvodini naziva bunjevačkim Hrvatima ako im to pravo priznaje te naveo primjer američkih Hrvata, koji se klasificiraju kao Hrvati koji žive u Americi.

Po njemu, onda se postavlja pitanje “u kojoj zemlji žive bunjevački Hrvati?”

On je objasnio da je poklonio knjige bunjevačkim osnovcima.

Autore udžbenika je imenovalo Bunjevačko nacionalno vijeće, a odobrilo šest prosvjetnih institucija Srbije.

Riječ je o izbornom predmetu “Bunjevački govor s elementima nacionalne kulture” u osnovnim školama u mjestima gdje živi bunjevačka nacionalna manjina.

Po njegovom mišljenju, “Bunjevci nisu ni Srbi, ni Hrvati, oni su svoji i Srbija ih kao takve sa prihvaća”.

Poziv otpravnici poslova

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske saopćilo je u ponedjeljak navečer da je pozvalo na razgovor otpravnicu poslova Ambasade Srbije u Hrvatskoj, jer je Hrvatska na svim sastancima sa srbijanskim zvaničnicima dobila čvrsta obećanja o štampanju udžbenika na hrvatskom jeziku, ali to do danas nije ispunjeno.

Ministarstvo podsjeća, kako prenosi agencija Hina, da je Hrvatska na svim sastancima sa srbijanskim zvaničnicima u posljednje dvije godine tražila da se ispuni obaveza štampanja i osiguranja udžbenika na jeziku i pismu hrvatske nacionalne manjine, kao i upotreba hrvatskog jezika u topografskim nazivima.

Tražena je, također, parlamentarna zastupljenost u skladu s odredbom potpisanog sporazuma između Hrvatske i Srbije o zaštiti prava manjina, kao i zapošljavanje pripadnika hrvatske manjine u tijelima državne uprave, pravosuđa i unutrašnjih poslova, zatim otvaranje katedre na Univerzitetu u Novom Sadu i Pedagoškoj akademiji u Subotici te informiranje na maternjem jeziku.

“Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske ne može utjecati na to kako će se neko deklarirati, ali će nastaviti inzistirati na pravu da se Hrvati u Srbiji školuju te da mogu upotrebljavati maternji jezik. Na ovoj temi ćemo nastaviti raditi diplomatskim putem, budući da smatramo da je ne treba iskorištavati za pokušaj dizanja rejtinga pojedinih političara i političkih stranaka. Očuvanje identiteta jedne zajednice ozbiljno je pitanje, koje treba riješiti, a ne medijski iskorištavati za vlastitu političku promociju. Podsjećamo, također, da je poštovanje manjinskih prava jedno od temeljnih vrijednosti Europske unije, a dio je i pregovora o pristupanju EU”, kaže se u saopćenju hrvatskog Ministarstva.

Nepovjerenje između država

Predsjednik Srbije donirao je učenicima u Subotici na početku školske godine čitanke i gramatiku za učenje bunjevačkog govora, čije širenje u subotičkim školama potiče Bunjevačko nacionalno vijeće, vodstvo zajednice Bunjevaca, koji negiraju hrvatsku pripadnost, izvijestio je sedmični list Hrvatska riječ, prenosi Tanjug.

Štampanje tih udžbenika, u nedostatku sredstava, na sebe je preuzeo predsjednik Nikolić, koji se i prije zauzimao za zajednicu Bunjevaca, koju smatra “autohtonim južnoslovenskim narodom”.

Hrvatski predsjednik izjavio je u ponedjeljak kako ovaj potez predsjednika Srbije stvara nepovjerenje između država te podržava tezu kako se ovom politikom žele asimilirati Hrvati u Srbiji, prenosi Hina.

Gotovo 16.500 Bunjevaca u Srbiji, kako piše Tanjug, negira hrvatsku pripadnost, tvrdeći kako su autohtona etnička skupina, koja ima svoj jezik, kulturu i tradiciju.

Ostali, većina Bunjevaca u Bačkoj, kojoj pripada i vodstvo vojvođanskih Hrvata, deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati-Bunjevci.

Vodstvo hrvatske manjine u Vojvodini godinama, navodi Hina, upozorava da pojedina državna tijela Srbije potiču vještačku podjelu bunjevačkih Hrvata na Bunjevce i Hrvate, proglašavajući bunjevačku ikavicu govorom, odnosno jezikom Bunjevaca, ne-Hrvata.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO