Josipović: Asimilacija Hrvata u Vojvodini

U Srbiji oko 16.500 Bunjevaca, okupljenih oko Bunjevačkog nacionalnog vijeća, niječu hrvatsku pripadnost (Marko Mrkonjic / Pixsell)
U Srbiji oko 16.500 Bunjevaca, okupljenih oko Bunjevačkog nacionalnog vijeća, niječu hrvatsku pripadnost (Marko Mrkonjic / Pixsell)

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je u ponedjeljak kako potez predsjednika Srbije Tomislava Nikolića da bunjevačkim Hrvatima nametne korištenje udžbenika na ćirilici stvara nepovjerenje između država te podržava tezu kako se ovom politikom žele asimilirati Hrvati u Srbiji, prenosi Hina.

Na pitanje novinara o tome smatra li dodjelu udžbenika na ćirilici mogućom provokacijom, Josipović je rekao kako je “zasigurno to kontinuitet politike koja želi asimilirati Hrvate u Srbiji”.

Po njegovom mišljenju, taj potez nije korektan i treba se ispraviti.

S druge strane, mišljenja je da se ne smiju samo kritizizirati potezi drugih država, što je do sada bio slučaj, nego i sopstveni potezi, komentirajući informaciju o doniranju udžbenika.

Pogresno vođenje politike

Podsjetio je kako je on osobno u dva-tri navrata vrlo specifično govorio o Bunjevcima, pa je zbog toga “kritiziran jer je rekao da mi ne možemo silom nikoga natjerati da se osjeća ovako ili onako”.

On smatra da se treba se upitati “što smo mi ovdje i oni koji se osjećaju Hrvatima u Srbiji učinili da se ti ljudi koji se deklariraju kao Bunjevci, a to pravo im nitko ne može oduzeti, osjećaju i Hrvatima?”

“Mi smo, nažalost, kroz dugi niz godina imali politiku koja je njih na neki način isključivala iz hrvatskog korpusa. Prema tome, ne smijemo samo kritizirati Vladu i vlast u Srbiji. To treba učiniti, ali treba sagledati gdje smo mi pogriješili”, poručio je hrvatski predsjednik, pozvavši da se ovaj “očiti problem ne pretvori u međustranačko prepucavanje”.

Josipović je zaključio da je riječ o dugogodišnjoj politici Srbije, koja nije bila dobra.

Reakcija iz Nikolićevog kabineta

Na otužbe Josipovića je reagirao Nikolićev kabinet, a njegova savjetnica Stanislava Pak je istakla da historija civilizacije do sada nije zabilježila pokušaj provođenja genocida štampanjem knjiga te navela kako je Nikolić uvijek poštovao bunjevačku manjinu u Srbiji, prenosi Tanjug.

Nikolić je u subotu donirao učenicima u Subotici, na početku školske godine, čitanke i gramatiku za učenje bunjevačkog govora, čije širenje u subotičkim školama potiče Bunjevačko nacionalno vijeće, vodstvo zajednice Bunjevaca koji niječu hrvatsku pripadnost, izvijestio je u subotu list Hrvatska riječ, javlja Hina.

Štampanje tih udžbenika, u nedostatku sredstava, na sebe je preuzeo Nikolić, koji se i ranije zauzimao za zajednicu Bunjevaca, koju on prepoznaje kao “autohton južnoslavenski narod”, a takvu njegovu kvalifikaciju svojedobno je, u decembru 2013. godine, osudio Odbor za ljudska prava i prava manjina Hrvatskog sabora.

Dokaz dvostrukog standarda vlasti

Predsjednik Hrvatskog nacionalnoga vijeća Slaven Bačić komentirao je uručivanje udžbenika na ćirilici kao dokaz dvostrukog standarda vlasti prema manjinskim zajednicama, jer je hrvatskoj zajednici u Vojvodini trebalo više od decenije da dobije prve udžbenike na hrvatskom jeziku.

U Srbiji oko 16.500 Bunjevaca, okupljenih oko Bunjevačkog nacionalnog vijeća, niječu hrvatsku pripadnost, ističući kako su autohtona etnička skupina u Srbiji, koja ima svoj jezik, kulturu i tradiciju te za sebe kažu da su konstitutivni narod države Srbije.

Većina ostalih Bunjevaca u Bačkoj, kojem pripada i vodstvo vojvođanskih Hrvata, deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati, ili Hrvati Bunjevci, videći sebe kao pripadnike hrvatskog naroda.

Vodstvo hrvatske manjine u Vojvodini godinama upozorava da pojedina državna tijela Srbije potiču umjetnu podjelu bunjevačkih Hrvata na Bunjevce i Hrvate, proglašavajući bunjevačku ikavicu govorom, odnosno jezikom Bunjevaca ne-Hrvata.

Jasno izjašnjavanje

Kod popisa stanovništva očitovanje o nacionalnoj pripadnosti je slobodno, ali ako se neko očituje kao Bunjevac, smatra se da pripada zajednici Bunjevaca ne-Hrvata.

To je i razlog zbog kojega se Hrvati-Bunjevci izjašnjavaju kao Hrvati, a ne kao Bunjevci, pa je stoga teško tačno utvrditi njihov tačan broj, posebno stoga što skupini očitovanih Hrvata pripadaju i Hrvati iz Srijema (srijemski Hrvati) te Šokci.

Bunjevci su jedna od najbrojnijih grana hrvatskog naroda, čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se naselili na području Velebita, dijelovima Like i Gorskog kotara i, kasnije, po Vojvodini, odnosno Podunavlju i Potisju.

Prema Leksikonu podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, koji izdaje Hrvatsko akademsko društvo iz Subotice, Bunjevci su hrvatska etnička skupina nastanjena u dijelovima Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Mađarske i Vojvodine.

Prema procjenama autora Leksikona, od oko 400.000 pripadnika te skupine, u Bačkoj ih živi oko 100.000, ali se veliki dio njih tako ne izjašnjava.

Izvor: Agencije


Povezane

Nijemci, Hrvati i Italijani u Vojvodini su osnovali zajedničko udruženje za očuvanje svojih tradicija i nacionalnih posebnosti. Smatraju, važnije je pokazati kako mogu živjeti jedni s drugima nego jedni pored drugih.  

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO