Hrvatska osmišljava novi nastavni program

Za petnaestak dana u Hrvatskoj kreće osmišljavanje drugačijeg nastavnog programa u kojem bi bilo više praktičnog, primjenjivog znanja, a manje učenja beskorisnih podataka.

Za ovu godinu, suprotno najavama, većih promjena u sistemu, ipak, nema. 

Na novom nastavnom programu radit će blizu 300 ljudi, među kojima su i učitelji i nastavnici.

Novom strategijom obrazovanja želi se osavremeniti nastava i zacrtati dugoročni planovi, kao i stati nakraj mijenjanju obrazovne politike od vlade do vlade.

Posljednji dan pred početak obaveza 11-godišnja Ana Rajković odlučila je zaraditi džeparac. Od prodanih knjiga sebi i sestrama kupit će stvari za školu.

“Trebamo tehničke, gumice, šiljala, flomastere… svašta…”, kaže Ana.

Knjige će, kao i brojni drugi osnovci, dobiti besplatno od Grada Zagreba, a sve štampane ove godine, zbog tanjeg papira, olakšat će mnoge školske torbe.

Tako su lakše knjige jedina veća promjena za ovu školsku godinu.

Građanski odgoj

U torbama, suprotno najavama, neće biti bilježnica i knjiga za nove predmete. Građanski odgoj, kojem se protive udruge konzervativnijih pogleda, koje smatraju kako bi mogao biti ideološki obojen, predavat će se tek kao dio postojećih, a ne kao novi predmet.

Službena odluka u kojoj se odustaje od njegovog punog uvođenja objavljena je tek prije desetak dana.

“Nastavnici u Hrvatskoj, nažalost, već su navikli da se odluke vezane uz novu školsku godinu, koja tek počinje, uvijek donose u posljednji tren. Treba istaknuti da mi već nekoliko tjedana radimo na pripremi nove školske godine. To se ne može primijeniti od danas do sutra”, kaže Miljenko Hajdarović, profesor povijesti.

Nastavnici bi gradivo trebali ugraditi u postojeće predmete – kako i u kojoj mjeri, ovisit će o njima samima.

Devetogodišnja osnovna

Značajnije promjene planirane su za naredne godine. Prije ljetne stanke Vlada je predstavila prvu cjelovitu strategiju obrazovanja.

Njezini glavni ciljevi su produljenje osnovnoškolskog obrazovanja na devet godina, osuvremenjivanje gradiva – učenici više ne bi učili hrpe podataka, već stjecali znanja primjenjiva u svakodnevnom životu. Plan je uvesti i vanjsko vrednovanje osnovnoškolskog znanja, nešto poput male mature.

Osmišljena je za razdoblje do 2020. No, prije školskih morat će proći i saborske klupe. Budući da je na duge staze – sve se strane slažu, najbolja bi bila jednoglasna podrška svih političkih stranaka.

Opozicija je iznijela nekoliko zamjerki, no ministar tvrdi da konsenzus postoji.

“Mislim da je najveća boljka ove zemlje što su se s promjenom vlasti mijenjale ideje i što je svaka sljedeća vlast smatrala da ono što su prethodnici napravili nije dobro. Mislim da s tom praksom moramo prestati”, istakao je ministar obrazovanja Vedran Mornar.

Hoće li opozicija podržati plan Vlade, odlučit će do kraja mjeseca. A dugoročni plan izmjena obrazovnog sistema dolazi godinu dana prije idućih parlamentarnih izbora.

Izvor: Al Jazeera