Milanović:Pelješki most rješenje za Hrvatsku

Predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović podnio je Hrvatskom saboru redovno godišnje izvješće o radu ureda kojem je na čelu te zastupnike izvijestio što je Vlada učinila u proteklih godinu dana, odnosno o uočenim pojavama, problemima i stanju u hrvatskom društvu.

Drugo je to Milanovićevo izvješće o stanju nacije, jer je praksa podnošenja takvog izvješća u parlamentarni život uvedena prošle godine.

Po njegovom mišljenju „Hrvatska je neusporedivo bolja i stabilnija zemlja nego što je danas u Hrvatskoj popularno govoriti“. Smatra i kako su članstva u EU i NATO-u „potvrda demokratske i partnerske zrelosti, kao i jamstvo sigurnosti Hrvatske“.

„Hrvatska ravnopravno suodlučuje u društvu najrazvijenijih država svijeta, ali naše ambicije nisu se iscrpile ulaskom u to društvo. Najviše što smo, u strateškom smislu, dobili pridruživanjem zajednici najnaprednijih država svijeta jest prilika da u potpunosti iskoristimo sve svoje potencijale“, rekao je Milanović.

U tom smislu naveo je kako Hrvatska jača svoj utjecaj na kreiranje zajedničkih europskih stavova, pogotovo kad je riječ o politici prema regiji, odnosno prema jugoistočnom susjedstvu, te podsjetio kako je pokrenuta inicijativu kojom se definira proaktivniji europski pristup Bosni i Hercegovini.

„Taj pristup predviđa aktivnu suradnju država članica s Bosnom i Hercegovinom na usvajanju europskih kriterija, držeći realnom i dohvatljivom perspektivu članstva Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji“, kaže Milanović.

Karamarko: Vlada je ključ problema

„Izvješće [premijera] je farsično, prepuno iluzornih projekcija i utopije“, ocijenio je Tomislav Karamarko u ime Kluba HDZ-a, poručivši premijeru Zoran Milanoviću da „građanima nije do njegove poezije“.

„Vlada je svojim potezima samo produbila gospodarsku krizu pa se građanima čini da bi bolje bilo da Vlade uopće nema, a kad je već tu, da ništa ne radi. Ako je Vladi i Milanoviću doista stalo do dobrobiti naroda, trebala bi podnijeti ostavku i vratiti mandat narodu koji ju je izabrao“, rekao je šef najveće oporbene stranke.

Ustvrdio je da se stanje u državi i društvu pogoršalo, lani i u prva dva kvartala ove godine nastavljen je pad BDP-a, smanjen je broj zaposlenih, a povećan javni dug.

Podsjetio je na upozorenje ekonomskih stručnjaka da ni jedna europska Vlada u posljednjih 60 godina nije imala tako dugotrajan pad gospodarstva i pritom ostala na vlasti.

„Sve ukazuje da Vlada ne radi u interesu naroda i države, nego vodi politiku suprotnu nacionalnim interesima. Moralno, materijalno i politički je devastirala hrvatsku državu. Trebala bi shvatiti da joj više ne vjeruje većina naroda i da je u punom smislu postala manjinska Vlada“, rekao je Karamarko.

Po njemu, „Hrvatskoj treba Vlada koja će biti dio rješenja, a ne ključ problema“.

„Nemamo ambiciju biti takozvanim regionalnim liderom, niti ičijim tutorom ili sponzorom. Želimo biti uzor u izgradnji stabilne demokratske države u kojoj žive slobodni i zadovoljni ljudi. Želimo biti prijatelj u kojeg se može pouzdati, što smo i dokazali tokom nedavnih poplava koje su snažno pogodile i Srbiju, i Bosnu i Hercegovinu“, dodao je.

Zdravi temelji za prosperitet

Ocjenjuje i kako Hrvatska svoj ekonomski prosperitet „gradi na zdravim temeljima“, uz napomenu kako „podizanje stabilne ekonomije, nakon razdoblja u kojem se ekonomska politika bazirala na obmanama i zaduživanju radi nerazumne potrošnje, zahtijeva strpljivost i upornost“.

Predstavio je i konkretne podatke o stanju hrvatskog gospodarstva, te taksativno naveo kako je u prvom polugodištu ove godine hrvatski izvoz dosegnuo 37,7 milijardi kuna (pet milijardi eura), što je 14,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine; u prvih sedam mjeseci industrijska proizvodnja porasla je za 0,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje; broj nezaposlenih smanjen je u kolovozu za 7,6 posto u odnosu na kolovoz prošle godine.

Govoreći o prometnoj infrastrukturi, ukazao je na više od 100 kilometara autocesta i cesta, izgrađenih u godinu dana, radove na jadranskim lukama, modernizaciji voznog parka Hrvatskih željeznica, obnovi pruga i nabavci novih plovila Jadrolinije, te investicijama u vodno-komunalnu infrastrukturu pri čemu se se Hrvatska velikim dijelom osloniti na europske fondove.

U tom smislu naveo je cestovno povezivanje hrvatskog juga s ostatkom države kao dobar primjer takve orijentacije, rekavši kako se „strpljivim i diskretnim radom došo do toga da je Pelješki most, i iz perspektive europskih sufinancijera, postao najizglednija opcija cestovnog spajanja dvaju dijelova Hrvatske“.

„U tijeku je izrada studije izvodivosti, a u sljedećoj godini projekt Pelješkog mosta bit će spreman za apliciranje za europski novac i za početak realizacije“, obećao je Milanović.

Nova zapošljavanja preduvjet rasta

„Gospodarski oporavak i rast temelje se na novom zapošljavanju, proizvodnji i to izvozno orijentiranoj proizvodnji te na uspostavljanju logičnijih i poticajnijih poreznih pravila da bi se rasteretio rad i ojačala osobna potrošnja. Riječ je o strukturnom i mentalnom zaokretu koji počinje davati rezultate“, smatra Milanović uz dodatak kako se „rast BDP-a neće bazirati na neodgovornoj i kratkovidnoj politici državnog i osobnog zaduživanja“.

Podsjetio je i kako „ni u jednom času nije bila ugrožena isplata, ni visina radničkih mirovina“, te obećao da „neće ni biti ugrožena kao što nije, niti će biti ugrožena isplata plaća iz državnog proračuna“, kao ni dovedena u pitanje razina socijalnih prava najizloženijih kategorija građana.

Izvješće koje Saboru podnosi premijer drugo je te vrste, nakon što je lani izmijenjen saborski Poslovnik.

Propisano je da premijer jedanput godišnje, na početku jesenskog zasjedanja, Hrvatskom saboru usmeno predstavi Vladino izvješće, može govoriti sat vremena, na što zastupnici nemaju pravo replicirati.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Studija predizvodljivosti pokazala je da je pelješki most najbolje rješenje za povezivanje RH, hrvatski ministar kaže da bi gradnja mogla početi 2015.

Published On 10 Dec 2013
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO