Kiša Hrvatskoj donijela bolje energetsko stanje

Poplave, koje su zaustavile kopove uglja i nedostatak ostalih energenata, struje i plina, Srbiju će koštati i do pola milijarde eura. Energente će morati uvoziti, a na to će utjecati i ukrajinsko-ruska kriza.

U susjednoj Hrvatskoj situacija je mnogo povoljnija. Energetski prilično nezavisna, Hrvatska proizvodi 70 posto plina, dok se ostatak uvozi preko Italije.

Slično je i s električnom energijom, čija će proizvodnja, procjenjuju stručnjaci, zbog velike količine kiša ovog ljeta, srušiti prošlogodišnji rekord.

Zagrepčanka Ljiljana, kao i većina hrvatskih građana, kućni budžet mora dobro odvagati. Prvo računi, pa onda sve ostalo, a jedan od njih je i onaj za struju.

“Ja vam doma, sramota me reći, ali ja hodam k'o šišmiš po mraku, ne palim žarulje. Ono što trebam, perem kad je jeftinija struja”, govori ona.

Njena sugrađanka Marija smatra kako bi energenti sada “trebali pojeftiniti, budući da kiše ima i previše, pa bi trebali iskoristiti i dati jeftiniju cijenu”.

Brojne hidrocentrale

Kiša pogoduje proizvodnji električne energije u hidroelektranama, koje su prošle godine distribuirale 43 posto ukupnih potreba za Hrvatsku.

Njih je u ovoj državi 26, a neke od njih nalaze se na područjima na kojima su posljednjih mjeseci pale rekordne količine kiše – ponegdje, naprimjer na jugu, i do tri, odnosno četiri puta više nego što je prosjek za ljetne mjesece, navodi novinarka Al Jazeere Ana Mlinarić, koja se javila iz glavnog grada Hrvatske.

“Baš zato, tvrde stručnjaci, proizvodnja struje u hidroelektranama bit će znatno jeftinija. Odrazit će se to i na dobit, kažu, a ona je u prvih šest mjeseci ove godine bila dvostruko veća nego u istom razdoblju lani”, dodaje.

Iz Hrvatske elektroprivrede navode kako “hidrološke okolnosti nisu jedine koje utječu na konačnu cijenu električne energije, a naši stručnjaci prate trendove i predviđanja vezana za ostale elemente koji utječu na ukupnu cijenu, kao što su električna energija iz uvoza, cijene energenata [plin, ugljen, loživo ulje], jer se na temelju svih tih faktora definira konačna cijena”.

Korigiranje cijena

Prije dvije godine HEP je, zbog izrazito sušne godine, cijenu struje povećao za 20 posto, i to zato što su manjak vlastite proizvodnje morali nadoknaditi uvozom.

“U to vrijeme još nije bilo igrača na tržištu, prema tome – tržišna utakmica je počela. A činjenica je da troškovi poslovanja s ovako povoljnim hidrometeorološkim uvjetima, kao ove, tako i prošle godine, smanjiti”, smatra Damir Begović, bivši direktor HEP-a i stručnjak za energetiku.

Prošle godine, nakon dolaska konkurencije, HEP je cijene ponovno korigirao. Ovaj put smanjene su za pet do sedam posto. Hoće li sada ponovno u korekciju, ne govore, a stručnjaci kažu – stvar je poslovne odluke.

“Oni moraju procijeniti, po svojim poslovnim pokazateljima, jesu li u mogućnosti takvu akciju ili odluku donijeti. Ono što je bitno je da je HEP danas na tržištu i tržište će na koncu odrediti cijenu električne energije”, kaže Begović.

Na to utjecaj više nema ni Vlada Hrvatske, koja je, izmjenom Zakona o energiji prije dvije godine, odluke o cijenama i tarifama prebacila na Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju.

Izvor: Al Jazeera