Evropska komisija kreće u nadzor Hrvatske

Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić izjavio je u ponedjeljak da predstavnici Europske komisije ne dolaze u Hrvatsku u poseban nadzor, kako se najavljuje u hrvatskim medijima, već u sklopu redovite procedure prije jesenskog izvještaja EK-a i utvrđivanja projekcija za iduće razdoblje.

“Ovoga tjedna počinje prvi uvid EK-a u ono što smo napravili u ovih nekoliko mjeseci, a Vlada je pripremila vrlo jasan plan fiskalne konsolidacije i reformi”, ustvrdio je Grčić.

U vezi fiskalne konsolidacije, Grčić je priznao da su “problemi nešto veći”, jer je na prihodnoj strani nešto manje novca nego što su se u Vladi nadali.

S rashodne strane Vlada se držala preuzetih obveza, a pojavili su se izvanredni troškovi zbog sanacije šteta od poplava u visini od 500 do 600 milijuna kuna (65 do 78 milijuna eura), koje treba pronaći kroz rebalans, rekao je Grčić.

Na upit novinara hoće li EK biti zadovoljna s time, Grčić napominje da će se tek razgovarati o odstupanju od projekcije prihoda i rashoda, ali da se Vlada ne boji negativnih reakcija.

“Proces provedbe europskog semestra u državama članicama vrlo je složen i traje tri godine, a nema zemlje koja je sve svoje obveze izvršila u kratkom razdoblju”, kazao je.

Radi se o procesu usklađivanja politika, koji bi na kraju trebao rezultirati s tri ključna postignuća – fiskalnom konsolidacijom, provedbom strukturnih reformi i osiguranjem konkurentnosti gospodarstva.

Mrsić: Vlada provodi reforme

Hrvatski ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ocijenio je pak da najave o posebnom nadzoru EK-a nad Hrvatskom nisu utemeljene, jer Vlada provodi sve dogovorene reforme.

Na sva pitanja iz preporuka EK-a Hrvatska je odgovorila, kaže Mrsić, a ti odgovori će biti raspravljeni kada predstavnici EK-a dođu u Hrvatsku.

“U razgovoru s predstavnicima Komisije uvijek polazimo sa stajališta da trebamo očuvati stabilnost, a s druge strane, da na tržištu rada moramo napraviti promjene”, rekao je Mrsić.

Neke od njih, kazao je, Vlada je već napravila, kao što je novi Zakon o radu, mjere vezane za Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, novi ustroj inspekcije rada…

Mrsić je rekao da sve ono što je EK zahtijevala Vlada je odgovorila.

Uz to, EK će spremnost hrvatskih vlasti za provedbu preporuka promatrati i kroz nacrt proračuna za 2015. godinu, jer je analiza tog proračuna početak faze izrade nove procjene i preporuka koje EK redovito daje državama članicama.

U EK-u, piše Jutarnji, Hrvatsku se i dalje smatra nepovoljnim okruženjem za investicije, snižavaju se prognoze rasta, a procjene su da će i 2014. godinu Hrvatska završiti bez rasta bruto društvenog proizvoda.

Pogodnosti članstva u EU nisu pomogle

Tijekom ovoga tjedna u Hrvatsku dolazi Servaas Deroose, zamjenik glavnog direktora opće uprave za gospodarske i financijske poslove EK-a.

On je bio zadužen za nadgledanje španjolskih mjera u vrijeme najveće krize, a u Zagrebu bi se trebalo raspravljati o tome da Hrvatskoj ni mogućnost korištenja fondova EU-a ni ostale pogodnosti članstva nisu pomogle da zaustavi pad i krene prema rastu.

Prije tri mjeseca je EK objavila rezultate provedenog preispitivanja i zaključila da u Hrvatskoj postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže za koje je potrebno posebno praćenje i političko djelovanje, a u dokumentima o stanju hrvatskog gospodarstva i proračunskim kretanjima pozitivno se govorilo o mjerama poduzetim u okviru Postupka prekomjernog deficita, no izražena je zabrinutost gospodarskom situacijom.

Tada su Hrvatskoj dane i preporuke što činiti kako bi se stvari popravile.

Hrvatskoj je Komisija preporučila da u potpunosti provede proračunske mjere za ovu godinu te da pojača proračunsku strategiju i dodatno konkretizira najavljene mjere za 2015. i 2016. godinu. 

Također je preporučila da pojača nadzor na rashodovnoj strani i da do ožujka sljedeće godine provede temeljitu reviziju rashoda.

Preporuke EU-a

Od Hrvatske se zatražilo i da se ubrza planirano pomicanje dobi za odlazak u mirovinu za žene i muškarce na 67 godina, da se provede druga fazu reforme tržišta rada, da se razmotri porezni i socijalni sustav i predstavi akcijski plan za poboljšanje ponovnog uvođenja u svijet rada neaktivnih i nezaposlenih osoba.

Tražilo se također da se poduzmu daljnje mjere na poboljšanju poslovnog okruženja te da do ožujka sljedeće godine utvrdi cilj znatnog smanjenja administrativnih zahtjeva, uključujući i parafiskalne namete.

Komisija je zatražila od Zagreba i da do listopada ove godine izradi detaljan plan za upravljanje javnom imovinom i osigura da se državnim tvrtkama upravlja na transparentan i odgovoran način.

Također do kraja ove godine treba se pojačati i ulogu trgovačkih sudova u nadzoru transparentnosti i zakonitosti u provedbu predstečajnih nagodbi.

Preporuke koje EK upućuje zemljama članicama dio su Europskog semestra, mehanizma za koordinaciju ekonomskih politika, koji je uveden kako bi se spriječile buduće krize i kako bi se moglo reagirati prije nego što kriza ne poprimi šire razmjere.

Nepoštivanje preporuka može dovesti i do sankcija, koje uključuju i “zamrzavanje” sredstava iz europskih fondova.

U međuvremenu je hrvatska vlada u srpnju donijela mjere i rokove za ispunjavanje preporuka, na čemu u zadnje vrijeme užurbano i radi pa je, piše Jutarnji, možda i to razlog zašto u Bruxellesu razmišljaju da nadzor odgode do studenoga.

Pad 11. kvartal zaredom

Hrvatsko gospodarstvo palo je u drugom tromjesečju 0,8 posto na godišnjoj razini, već 11. kvartal zaredom i više nego što se očekivalo, što je posljedica slabosti investicija i domaće potražnje.

BDP u drugom kvartalu pao je 0,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je 11. tromjesečje zaredom kako hrvatsko gospodarstvo slabi.

To je veći pad nego u prvom tromjesečju, kada je BDP oslabio 0,4 posto, i veći nego što se očekivalo.

Početkom ove godine Hrvatska je potpala pod proceduru prekomjernog deficita, mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod dopuštenih tri posto, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.

Ove godine, kako je rečeno u siječnju, kada je Procedura pokrenuta, Hrvatska bi trebala smanjiti deficit na 4,6 posto, 2015. godine na 3,5 posto i 2016. godine na 2,7 posto BDP-a.

Izvor: Al Jazeera i agencije